Prije nego što djeca progovore prve riječi, postoji period u kojem koriste neverbalne znakove kako bi se izrazila.
Mirjana Korlaet, logoped i surdoaudiolog
Mirjana Korlaet je po zanimanju logoped i surdoaudiolog. Srednju školu je završila u Trebinju, a zvanje profesora specijalne edukacije i rehabilitacije-logoped i surdoaudiolog stekla je na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu- Medicinski fakultet u Foču.
Rani jezično-govorni razvoj i rana komunikacija često mogu biti i prvi pokazatelj odstupanja od urednog cjelokupnog razvoja. Sva djeca, bez obzira na individualne razlike, trebala bi proći kroz iste faze u razvoju komunikacije i govora, iako se njihovo vremensko pojavljivanje može donekle razlikovati. Tempo razvoja govora ovisi o više faktora: genetici, temperamentu djeteta, okolini i poticajima kojima je dijete okruženo. Naš zadatak je, od samog rođenja, svakodnevno i učestalo komunicirati s djetetom, verbalizirati mu sve što se oko njega događa ili sve planirane radnje (što slijedi) kako bi ono doživjelo i upoznalo svijet oko sebe. O razvojnim fazama govora za časopis Roditelj piše Mirjana Korlaet, logoped i surdoaudiolog.
Razvoj govora kod djece predstavlja izuzetno fascinantan i ključan proces koji se odvija tokom djetinjstva. Kroz interakciju s okolinom i sopstveni rast, djeca postepeno stiču sposobnost izražavanja misli, osjećanja i ideja putem jezika. Predstavit ćemo različite faze u razvoju govora kod djece, važnost podrške i interakcije sa djecom.
Faza predjezičke komunikacije:
Prije nego što djeca progovore prve riječi, postoji period u kojem koriste neverbalne znakove kako bi se izrazila. Ovo uključuje osmjehivanje, gestikulaciju, pokazivanje, pokrete očima i odgovor na zvukove. To je vreme kada djeca uče da prepoznaju i tumače verbalne i neverbalne signale koje šalju odrasli oko njih.
Faza vokalizacije:
U ranom uzrastu, djeca počinju da eksperimentišu sa glasovima i vokalizuju. Oni mogu proizvoditi jednostavne glasove poput “a”, “o” i “u”. Ovo je važna faza jer djeca otkrivaju različite glasove koje mogu samostalno proizvesti. Roditelji mogu podsticati ovu fazu tako što će djetetu dati ogledalo, pjevati pjesme i izražavati radost kada dijete eksperimentiše na ovakav način.
Prve riječi:
Uzrast od jedne do dvije godine je najčešće doba kada djeca počinju izgovarati svoje prve riječi. Ove riječi su često jednostavne i mogu biti skraćene ili pojednostavljene verzije stvarnih riječi. Na primer, umjesto “mama”, dijete može izgovoriti “ma” ili “mama”. Važno je podsticati dijete da koristi te riječi i pružiti im pozitivno ohrabrenje kada se trude izgovoriti nove riječi.
Eksplozija riječi:
Uzrast od dvije do tri godine karakteriše razdoblje “eksplozije riječi”. Djeca u ovoj fazi počinju usvajati mnogo novih riječi i koristiti ih u svakodnevnom govoru. Ohrabrite ih da postavljaju pitanja, imenuju objekte i izražavaju svoje potrebe i želje. Redovna komunikacija i čitanje naglas igraju ključnu ulogu u proširivanju njihovog vokabulara.
Razvoj gramatičkih vještina:
Uzrast od tri do pet godina donosi razvoj gramatičkih vještina. Djeca počinju koristiti pravilne oblike rečenica i razumjeti osnovne gramatičke strukture. Ohrabrite ih da pričaju koristeći složenije rečenice, postavljajući im otvorena pitanja i podstičući ih na izražavanje svojih misli i ideja. Redovno čitanje knjiga i pričanje priča može biti odličan način da se podstakne njihova gramatička i jezička vještina.
Razumijevanje i izražavanje emocija:
Razvoj govora omogućava djeci da izraze svoje emocije i razumiju emocije drugih. Podstaknite djecu da govore o svojim osjećanjima, postavljajući im pitanja i pokazujući razumijevanje. Čitajte im knjige koje se bave emocionalnim temama kako biste im pomogli da prošire svoj emocionalni vokabular i nauče kako adekvatno izražavati svoje emocije.
Razvoj govora kod djece je putovanje ispunjeno čudima i otkrićima. Svako dijete ima svoj jedinstveni tempo razvoja, stoga je važno pružiti im podršku, podsticaj i ljubav tokom ovog procesa. Redovna komunikacija, čitanje, postavljanje pitanja i interakcija sa djecom su ključni faktori za podršku njihovom jezičkom razvoju. Kroz ovaj proces, djeca stiču moć izražavanja svojih misli, osjećanja i ideja, otvarajući put ka uspješnoj komunikaciji i povezanosti sa svijetom oko sebe.
