Ono što je primjetno danas kod djece predškolskog i školskog uzrasta jesu sve češći poremećaji u izgovoru, koji se prenose i na teškoće u pisanju i čitanju, samim tim i razumijevanju pročitanog sadržaja.
Maida Imširović Suljić je rođena u Tuzli 05.11.1994. godine. Osnovnu školu i Gimnaziju završavam u Srebreniku. Nastavlja školovanje u Tuzli na Edukacijsko – Rehabilitacijskom fakultetu, na odsjeku Logopedija i audiologija. Nakon završenog fakulteta odrađuje godinu dana pripravničkog staža u odgojno – obrazovnim i zdravstvenim ustanovama u Tuzlanskom kantonu. Poslije toga radi u javnom sektoru, tj. u srednjoj školi, kombinovano sa privatnom praksom, uslijed čega se odlučuje samo za privatnu praksu, kako bih se mogla potpuno posvetiti logopediji kao životnom pozivu, gdje trenutno ordinira.
Maida Imširović Suljić je po zanimanju logoped koja je nedavno otvorila logopedsku ordinaciju u Srebreniku gdje vrijedno radi sa djecom kojoj pomažeda prevaziđu probleme i poteškoće koje imaju u govoru. Maida je i majka na što je posebno ponosna. U nastavku vam donosimo intervju sa Maidom.
Intervju: Maida Imširović Suljić, logoped
Kada ste odlučili da ćete se baviti logopedijom?
Čista ljubav prema logopediji se razvila negdje na trećoj godini fakulteta kada doista proučavamo sve ono što logopedija i audiologija jesu i polje djelovanja. Logoped provodi dijagnostiku i terapiju svih oblika poteškoća u komunikaciji, razumijevanju i produkciji govora i jezika, poremećaj izgovora, poremećaj glasa i gutanja, te govornu rehabilitaciju pri oštećenju sluha svih dobnih uzrasta, mislim da je odmah jasno koliko je logopedija važna i zašto je treba kontinuirano izučavati, dopunjavati i njom se baviti, jer govor, verbalni ili neverbalni je nešto što koristimo konstantno.
Danas djeca sve češće imaju probleme sa razvojem govora. Kada je pravo vrijeme za prvu posjetu logopedu?
Nažalost, ne postoji koncizan i tačan odgovor na pitanja kada posjetiti logopeda, ali Vam mogu reći da nikada nije rano da se zakaže pregled ili konsultacije, ali jasno, uvijek je bolje prije nego kasnije. Međutim, za neku djecu je neophodna rana logopedska intervencija , već po rođenju. Prijevremeno rođene bebe, neurorizične bebe, rascjepi, različiti sindromi, oštećenja sluha i druge urođene teškoće i anomalije uvjetuju razlike u građi i funkciji govornog aparata, teškoće u hranjenju i gutanju ili imaju potrebu za uvođenjem alternativnih oblika komunikacije te je jako bitno da se ovakva stanja uključe u ranu intervenciju odnosno što prije počnu sa govornom terapijom. Međutim, danas je prisutna i jako izražena i patologija govora kod djece tipične populacije. Sve češće nam se javljaju roditelji čija djeca kasne i zaostaju u govorno-jezičkom razvoju. Govorni razvoj počinje od samog rođenja, pojavom prvog krika, preko gukanja pa brbljanja do pojave prve smislene riječi. Potom se govorni fond riječi širi, javljaju se fraze, zatim rečenice koje se dalje nižu formirajući narativni govor. Dijete već sa 3 i po godine ima formiranu bazu maternjeg jezika, kada je sposobno samostalno ispričati priču. Ukoliko se primijeti da dijete od dvije i po godine u svom govornom fondu ima jako malo riječi, ne prati naloge, imate dojam da vas ne razumije, ima kratku pažnju, zakažite pregled kod logopeda.
Pogrešno je uvjerenje da će govorno jezičko kašnjenje proći samo od sebe. Također, ukoliko dijete ima tri godine, a njegov govor je nerazumljiv okolini zakažite pregled kod logopeda. Imajte na umu, da svaki roditelj razumije svoje dijete, intuitivno i po plaču majke obično znaju šta bebi treba, a naročito kada govorimo o djetetu od 3 godine. Njegov govor uveliko treba da bude razumljiv za okolinu.
Na osnovu Vašeg iskustva koliko dobro govore djeca predškolskog uzrasta?
Ono što je primjetno danas kod djece predškolskog i školskog uzrasta jesu sve češći poremećaji u izgovoru, koji se prenose i na teškoće u pisanju i čitanju, samim tim i razumijevanju pročitanog sadržaja. Narušena fina motorika, govor je jako često agramatičan, fond riječi siromašan, rečenica jako kratka. Koncentracija i pažnja su uveliko narušene. Imaju mnogo nefunkcionalog znanja a problematika se ispoljava u onim stvarima koje su se nekada prirodno razvijale kod djeteta. Prije polaska u školu dijete treba pravilno da artikuliše sve glasove, da razumije I pravilno upotrebljava maternji jezik.
Koliko su računari, tableti i telefoni utjecali na razvoj govora kod mališana?
Smatram da prevelika izloženost digitalnim ekranima ima uticaj na cjelokupan psihofizički razvoj djeteta, što naravno dovodi i do usporenog govorno- jezičkog razvoja. Izloženost djeteta digialnom ekranu je vid jednosmjerne komunikacije i nikako nije prirodno i stimulativno za razvoj djeteta.
Vi ste pokrenuli Logopedsku ordinaciju za dijagnostiku i terapiju u Srebreniku. Možete li nam malo predstavit ordinaciju?
U našoj ordinaciji Logomedical u Srebreniku trenutno ordinira jedan defektolog i dva logopeda. U radu, naš stručni tim koristi najsavremeniju opremu, tehnike I pomagala kako bi pomogli djetetu da ostvari svoje pune potencijale. Najčešće današnje terapije su usmjerene na poticanje govorno- jezičkog razvoja, zatim na tretiranje poremećaja tečnosti govora, artikulacijsko- fonoloških poremećaja, disfazije, disleksije i disgrafije te na poboljšanje pažnje i koncentracije pri čemu nam uveliko pomaže Play Attention Edufeedback program.
Kada ustanovite neki problem u govoru kod djeteta na koji način kreće terapija?
Pri pregledu, opservaciji pacijenta i uzmanju anamnestičkih podataka radi se dijagnostika i predviđa odnosno preporučuje idealan broj terapija sedmično neophodan za tretiranje postavljene dijagnoze govorno- jezičkog poremećaja što je obično u prosjeku tri puta sedmično. Jako je važno da je terapija kontinuirana bez dužih prekida.
Koliko su roditelji bitni u tom procesu tj. da li treba da vježbaju govor sa djecom kod kuće?
Jako je važna suradnja roditelja i terapeuta. Govor konstanto treba da se potiče kod kuće. Stimulacija I razvoj djetetovog govora se najidealnije odvija u njegovom prirodnom kućnom okruženju gdje roditelji treba što više da komuniciraju sa djetetom. Pri svakoj terapiji roditelj dobije uputu šta I kako da radi I praktikuje kod kuće do idućeg susreta. Napredak djeteta čiji su roditelji posvećeni vježbanju, istrajni I primjenjuju sugestije je ubrzo veoma uočljiv.
Za kraj imate li neku poruku za roditelje?
Ono što bih poručila roditeljima, ukoliko primijete navedene teškoće u govorno-jezičkom razvoju, da na vrijeme potraže stručnu pomoć, konsultuju se i da se ne uzdaju u to da će problem, odnosno poteškoća sazrijevanjem djeteta da se ispravi. Kontaktirajte svog logopeda na vrijeme.
