Korisne informacije o alergijama, prehladama i imunitetu djece
Lana Mrdović, intervju
Proljeće donosi radost zbog buđenja prirode, ali i izazove za zdravlje, posebno kod djece. Da bismo dobili korisne savjete, razgovarali smo s Doktoricom Lanom Mrdović, doktoricom opšte prakse iz Sarajeva, koja nam je pružila dragocjene informacije o prehladama, alergijama i jačanju imuniteta kod djece u proljetnim mjesecima.
Znatiželjna, entuzijastična i nasmijana, doktorica Lana Mrdović voli svoj poziv i sretna je što je doktor, vjerujući da nijedan drugi posao ne bi mogla raditi s takvim elanom. Ona izražava želju za napretkom i nastavlja se usavršavati na specijalizaciji. Trenutno je posvećena svom poslu i pacijentima u porodičnoj medicini, smatrajući to neprocjenjivim iskustvom. Trudi se uvijek dati najbolje od sebe pacijentima, objašnjavajući sve nejasnoće vezane za bolesti, daljnju dijagnostiku, komplikacije i terapiju. Akcenat stavlja na važnost odnosa ljekar-pacijent, smatrajući ih partnerima s zajedničkim ciljem – da pacijent ozdravi. Lana nam je otkrila i to kada se odlučila za poziv ljekara. Prije nego što je stupila na put medicinske karijere, stalno je mijenjala željene profesije zbog svoje znatiželjne prirode. Sada, s perspektivom vremena, shvaća da je medicina uvijek bila sastavni dio njenih interesovanja. Još od djetinjstva, pokazivala je znakove interesovanja za medicinu, čitajući knjige za majke i istražujući slike poroda, čak simulirajući situacije rađanja sa svojim plišanim igračkama. Njeno zanimanje za medicinu dodatno je ojačano volontiranjem u Crvenom Križu Vogošća tokom školovanja. Ipak, odluka da postane ljekar dogodila se spontano, kada je bila u III razredu gimnazije. Gledajući seriju “Uvod u anatomiju” sa svojim roditeljima, fascinirala se kako doktori mogu na osnovu razgovora i pregleda pacijenta postaviti radnu dijagnozu i dalje istraživati bolest. Privukla ju je ta “supermoć” zvana znanje, kojom može pomoći drugim ljudima.
Kako je vrijeme proljetnih alergija pitali smo dr. Lanu kako se mogu prepoznati simptomi proljetnih prehlada i alergija kod djece?
Simptomi proljetnih prehlada i alergija kod djece su jako slični, što ponekad u praksi otežava postavljanje tačne dijagnoze. Zajedničko za oba stanja je reakcija imunog sistema, samo što je različita akcija koja izazove reakciju. Kod prehlada, postoji prodor mikroorganizma u dječiji organizam, koji aktivira upalnu reakciju imunog sistema. Upalnu reakciju karakterište pet znakova, a oni su: temperatura (calor), crvenilo (rubor), otok (tumor), bol (dolor) i gubitak funkcije (functio laesa). Tokom pregleda djeteta, ako sumnjam na prehladu, razmišljam o ovim znakovima. Dijete se obično žali na osjećaj otežanog gutanja – “kao da mu otiče grlo”, “ne može da proguta”, glavobolju, kašalj, ponekad se javlja povišena temperatura koja se uspije spustiti sa Paracetamolom ili Brufenom, grlobolja, promuklost, opšta slabost i malaksalost, povremeno sa gubitkom apetita i umorom. S druge strane kod alergija, reakcija imunog sistema ogleda se u pokretanju antitijela koja se “bore” sa alergenom koji je ušao u organizam. Karakteristična antitijela IgE pokreću niz koraka reakcije imunog sistema, a klinički važan korak je oslobađanje molekula histamina koja dovodi do crvenila, svrbeža i u težim slučajevima oticanja. Shodno tome, dijete se obično žali na osjećaj svrbeža u predjelu očiju, nosa, grla, bez povišene temperature, kihanje, nadražajni kašalj, suzenje očiju zbog osjećaja suhoće sluznice, curenja nosa.
Koje su najčešće alergene koje treba izbjegavati u proljeće?
Dolaskom proljeća budi se priroda, samim tim i cvijeće, drveće i insekti. Polen sezonskog bilja, insekti i plijesan bi bili najčešći alergeni.
Koji su najbolji načini za prevenciju proljetnih prehlada i alergija kod djece?
Prevencija proljetnih prehlada i alergija kod djece postiže se reduciranjem provođenja vremena vani u toku dana kada su najviše koncentracije polena (poslijepodnevni i večernji sati od 16 do 21h). Povratkom kući djecu naučiti da operu lice i ruke kako bi fizički uklonili polen sa lica. Odjeću oprati i odložiti. Raditi na jačanju imuniteta kroz pojačan unos sezonskog voća i povrća, čajeva, i ishranu obogatiti mikro i makronutrijentima. Provoditi vrijeme na čistom planinskom zraku kada je moguće. Ako gore navedene nefarmakološke mjere nisu dovoljne, javiti se pedijatru ili porodičnom ljekaru za daljnju dijagnostičku obradu (laboratorija, alergo testovi) kako bi se razmotrilo uključivanje odgovarajućih lijekova.
Koja je uloga ishrane u jačanju imuniteta djece tokom proljetnih mjeseci?
Ishrana je pola zdravlja, kako bi rekli stariji ljudi. Smatram da je za jačanje imuniteta ishrana bitna u toku cijele godine, sa naglaskom tokom proljetnih mjeseci. Roditeljima svojih malih pacijenata uvijek savjetujem da tokom zimskih mjeseci pojačaju unos vitamina C. Agrumi i kivi imaju visoke koncentracije vitamina C. Uključiti dijete u proces pravljenja hrane, npr. pustiti ga da samo odabere voće koje želi, pomoći mu sa cijeđenjem soka ili pravljenjem voćne salate. Iz mog iskustva, djeca vole da su uključena i pokazuju veću zainteresovanost, ako su direktno uključeni u proces pripremanja hrane.
Kako pravilno koristiti antihistaminike i druge lijekove kod djece sa alergijskim reakcijama u proljeće?
Za svaki vid medikametozne terapije, preporučujem primarno konsultaciju sa porodičnim ljekarom ili pedijatrom. Izbor antihistaminika je veliki i najbolji antihistaminik je onaj koji rješava problem. Dolaze u formi sirupa ili tablete i propisuju se ovisno o životnoj dobi djeteta. Djeci u dobi od 2 godine do 12 godina lijek se dozira prema tjelesnoj težini, dok kod djece starije od 12 godina se preporučuje uzimanje antihistaminika jednom dnevno. U/ svojoj praksi najčešće propisuje nesedativne antihistaminike kao što je desloratadin (Lordes) bilastin (Xados).
Kako se mogu preventivno zaštiti djeca od infekcija i prehlada u kolektivima tokom proljetnih mjeseci?
Razgovorom sa drugim roditeljima, tetama u vrtiću ili učiteljicama u školi, roditelji mogu prikupiti više informacija o broju prehlađene djece u kolektivima. Ako su Vaša djeca sa visokom temperaturom, kašljem, kihanjem i grloboljom, preporučeno je da ne idu u školu ili vrtić.
Koja je važnost vakcinacije u prevenciji respiratornih infekcija kod djece u proljeće?
Smatram da je od izrazite važnosti redovno vakcinisati djecu, jer vakcinacijom ih štitimo i preveniramo razvoj teških oblika bolesti. Vakcina neće spriječiti pojavu bolesti, ali može spriječit razvoj teškog oblika.Iskreno mi je žao što je tema vakcinacije povod za žestoke rasprave u društvu, dok nekontrolisano korištenje antibiotika nije. Razgovorom sa roditeljima koji se ne slažu sa vakcinacijom, možemo dobiti povratnu informaciju zašto su protiv i zbog čega se brinu. Potrebno je međusobno razumijevanje i strpljenje za roditelje, kao i za ljekare koji žele ono što je najbolje za male pacijente.
Za kraj imate li neku poruku za naše čitatelje?
Željela bih da Vam se zahvalim na pozivu da pišem za Vaše čitatelje. Tema je aktuelna i u skladu sa proljetnim vremenom, tako da se nadam da će čitatelji imati priliku da pročitaju tekst i saznaju nove informacije. Preporučila bih čitateljima da pitaju svoje ljekare sve što ih zanima, posebno ako su ljekari mladi jer mi smo zainteresovani da naučimo, spremni da pomognemo a i još uvijek dovoljno strpljivi za sva pitanja. Odnedavno sam aktivna i na društvenim mrežama, na svom kreativnom profilu @doktorka.lana gdje pišem o svom iskustvu kao mladi ljekar.
Čuvajte se prehlada i alergija! Pozdravljam vas.
