Koncentracija kod djece

Šta je zapravo koncentracija, da li djeca imaju tu sposobnost razvijenu i kako je dodatno razvijati kod svojih mališana. Pročitajte u nastavku!

koncentracija

Koncentracija se najčešće definira kao «sposobnost voljnog usmjeravanja misli u željenom smjeru». Svi se možemo neko vrijeme koncentrirati na određeni zadatak, a u onom preostalom vremenu misli vode svoju politiku te lete kako i kamo hoće. Biti koncentiran znači imati mogućnost da svoje misli određeno vrijeme usmjerimo na neki zadatak. To znači da npr. dijete može sagraditi toranj od kockica, gledati crtić ili razgovarati s nekim.

Kako djetetu pomoći da se bolje koncentriše

1.Obratite pažnju na fiziološke potrebe

Većina djece može se koncentrirati bolje nakon 9 sati sna. Ako je dijete neispavano, uzaludno je očekivati visoki stupanj koncentracije. Pratite unos šećera jer neka istraživanja pokazuju da dio djece na šećer reagira pojavom smanjene koncentracije i umora. Možda je i vaše dijete takvo? Povećajte unos proteina, oni podižu dopamin što omogućuje lakšu koncentraciju. Potaknite dijete na kretanje. Nakon perioda koncentriranog rada neka se bavi fizičkom aktivnošću. Izmjena tih aktivnosti pridonosi boljem učenju.

2.Uklonite distraktore

Ogledajte se oko sebe i ugasite sve što proizvodi buku (TV, kompjutor, perilica suđa…), pripazite na količinu svjetla i vrstu svjetla (fluorescentna svjetla znaju izazivati nemir), nemojte brbljati s djetetom dok nešto radi i sl.

3.Osigurajte atmosferu koja potiče koncentraciju

Neke osobe dok rade vole tihu glazbu, drugima pak to smeta. Osigurajte mjesto gdje dijete može raditi, neka bude uredno (neurednost potiče nemir) i stalno (mozak se zna pripremiti za posao kad dođe u prostor gdje je navikao raditi). Sa stalnim mjestom i vremenom učenja dijete će razviti uvjetovanu reakciju, tj. naviku učenja na određenom mjestu i određeno vrijeme.

4.Organizirajte aktivnosti koje potiču obavljanje nekoliko radnji za redom

Ponavljanje slijedova radnji usko je povezano s koncentracijom. Pripremati jednostavno jelo po receptu, servirati stol ili slagati stvari po određenom redosljedu (npr. abecednom). Igre za stolom (mikado, memori, tombola i sl.) ili igre kartama (Uno, Crni Petar i sl.) pomažu djetetu da se usredotoči na zadatak.

5.Otkrijte aktivnosti na koje se vaše dijete najbolje može koncentrirati

Neka djeca bolje se koncentriraju kad rade rukama, druga traže puno vizualnih podražaja. Razmislite u kojim se aktivnostima vaše dijete najduže zadržava. Te aktivnosti pomažu povećanju razine koncentracije djeteta. Npr. pjesmice se lijepo uče uz izmicanje fokusa pažnje. Dajte djetetu glinu, glinamol ili plastelin, bilo što… i dok to mijesi, čitajte mu pjesmicu. Velika je vjerojatnost da će zapamtiti bez pogreške.

6.Potičite dijete da dovrši svoju aktivnost

Kad se počne igrati, crtati, slagati kocke ili puzzle, nemojte ga prekidati. Djeca koju roditelji neprestano prekidaju (ručak, odlazak na spavanje…), prisiljena su istu aktivnost počinjati ispočetka nekoliko puta te se brzo počinju dosađivati.
Radije pričekajte kraj igre, uz obaveznu napomenu da će, na primjer, ručak biti gotov za pola sata. Ubrzo mu napomenite da ručak počinje za petnaest minuta… Tako djetetu dajete vremena da završi igru i vježba usmjeravanje pozornosti i koncentraciju.

Zabavne vježbe koncentracije:

  1. Neka dijete dobro pogleda neki predmet. Zatvorenih očiju neka ga što detaljnije opiše. Na taj način možete se čak i natjecati (tko će zapamtiti više detalja).
  2. Plešite, zauzimajte razne položaje, a tad viknite stop – dijete mora ostati u položaju u kojem se zateklo.
  3. Križno gibanje – jedna od osnovnih vježbi kojom se paralelno aktiviraju obje moždane polutke te poboljšava koordinacija lijevo-desno, disanje, izdržljivost, sluh i vid. Vježba je također korisna za poboljšanje koncentracije i lakše ispunjavanje zadataka. Dijete stupa u mjestu naizmjence dotičući desno koljeno lijevim laktom i lijevo koljeno desnim laktom.
  4. Vježbati koncentraciju možete pomoću raznih didaktičkih igara, od kojih su najbolje puzzle (broj puzzli ovisi o dobi djeteta). To su igre u kojima vidite koliko je vaše dijete predano zadatku te koliko se trudi.
  5. Klasifikacije – npr. neka dijete iz skupine kocaka izdvoji one žute boje, neka u časopisu pronađe odjeću koju nosimo zimi, neka nabroji npr. pet divljih životinja i sl.

 

roda.hr