Kako unaprijediti sopstveno mentalno zdravlje?

Kako unaprijediti sopstveno mentalno zdravlje?

Profesionalcima koji se bave mentalnim zdravljem je jasna teza da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Međutim, kada izađemo iz uskog kruga profesionalaca iz ove oblasti nailazimo na prilično nerazumijevanje ovoga stava, pa i reduciranje zdravlja na samo fizičko zdravlje. Mentalno zdravlje je veoma važno za cjelokupno zdravlje čovjeka!

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definisala je zdravlje kao “stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i onesposobljenosti”. Dakle, ovdje je na djelu savremeni integrativni pristup duhu i tijelu kao nerazdvojnom jedinstvu uklopljenom u specifičnu fizičku i socijalnu sredinu, te se kaže da je mentalno zdravlje stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (SZO; 2001).

Koje osobine nam ukazuju na kvalitet mentalnog zdravlja?

Osoba koja je dobrog mentalnog zdravlja je zadovoljna, pozitivna, sposobna zasnovati obitelj i biti sretna u obitelji, prihvaća druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na radnom mjestu, i dobro se nosi sa životnim nedaćama i stresovima. Mentalno zdravlje predstavlja temelje za blagostanje i efikasno funkcionisanje kako za individuu, tako i za zajednicu.

Osjećaj nesigurnosti pa i beznadežnosti, uz negativne socio – ekonomske faktore iz okoline mogu značajno i negativno uticati na mentalno zdravlje.

Aktualno stanje pandemije vrusom COVID-19 svakako svojom pojavnošću i negativnim uticajem kroz stvaranje opće nesigurnosti, redukcije komunikacije sa drugima, zabrane putovanja, ali i putem direktnog uticaja na one već oboljele, predstavlja dodatni izazov za mentalno zdravlje svakog pojedinca i zajednice u cjelini.

Šta možemo uraditi da unaprijedimo mentalno zdravlje?

Postoji mnogo načina kako osoba može sama sebi pomoći i svoje mentalno zdravlje održati dobrim.
Prehrana može imati veliki uticaj na mentalno zdravlje, te je u tom smislu bitno povesti računa o zdravoj i adekvatnoj prehrani. Mediteranski način ishrane svakako je jedan od preporučenih modela zdravog načina ishrane. Povećana konzumacija alkohola povećava incidenciju anksioznosti i depresije, a ovisnost o alkoholu dovodi do potpunog urušavanja mentalnog zdravlja. Ovo je važan aspekt o kojem se često ne misli i bitan je u smislu očuvanja mentalnog zdravlja. Takođe je adekvatna tjelesna aktivnost bitna za mentalno zdravlje, u tom smislu se sugeriše svakoj osobi redovne i umjerene vježbe, ukoliko je moguće u prirodnom okruženju.

Na kraju, a nikako najmanje važno je da se povede računa o redovnom i kvalitetnom spavanju, s obzirom da slab i poremećan san predstavlja važnu pojavnost koja karakteriše mentalni disbalans. Stoga je nužno uvesti dobru higijenu spavanja, već od malih nogu, kako bi se usvojena navika održala i tokom života.
Od suštinske je važnosti da se stalno i iznova radi na promociji mentalnog zdravlja. Važno je podizati svjesnost o značaju dobrog mentalnog zdravlja, informisati o adekvatnom razumijevanju postojanja mentalnih poremećaja, ali i kontinuirano sprečavati stigmu i boriti se protiv diskriminacije osoba sa mentalnim/duševnim poremećajima.

prim. dr Medin Hodžić, specijalista neuropsihijatar