Piše: Dr. Dijana Tuba, specijalista pedijatrije
Dr. Dijana Tuba, specijalista pedijatrije. Završila Medicinski fakultet u Banja Luci 2003. godine. 2011. godine stekla specijalizaciju iz oblasti pedijatrije. Zaposlena u ZU SPA Dr Keleman, u Banja Luci. Učesnica brojnih stručnih i naučnih skupova.
Atopijski dermatitis ( dojenački ili dječiji ekcem ) je najčešća kožna bolest djece do druge godine života. Učestalost je oko 3 – 5 % djece u pomenutom periodu života. Najveći broj djece sa atopijskim dermatitisom ima u porodičnoj anamnezi neku od atopijskih bolesti. U 30 – 50% takve djece treba očekivati u kasnijem periodu života alergijsku astmu ili alergijski rinitis. Najčešće u laboratorijski nalazima nalazimo eozinofiliju u perifernoj krvi i povišen nivo ukupnih IgE.
Kožne manifestacije se neprestano mijenjaju i zavise od uzrasta djeteta. Postoje i neki provocirajući faktori kao što su iritacija ( sapun, voda ), emotivni stres, infekcija, klima, alergija. Oko 70% atopičara obolijeva u prvoj godini života, najčešće do trećeg mjeseca. Klinička slika do dvije godine života ( Eczema infantum ) je tipične promjene na koži obraza, čela i brade. Mogu se proširiti na kapilicijum, pregibe i predio članaka, a u težim slučajevima i do generalizacije oboljenja. Promjene su u vidu plaža sa eritemom, papulama, vzikulama, suhom kožom koja se peruta, ponekad i vlaži. Veoma je izražen svrab, te se po koži nerijetko vide ogrebotine od češanja. Čest nalaz je i pucanje kože ispod uha kod bebe.
Kod djece poslije druge godine života najčešće se vide promjene u pregibima, odnosno zahvaćene su fleksorne strane velikih zglobova ( koljena, laktovi, doručje ). Bolest teče u epizodama egzacerbacije i remisije, ponekad se javljaju i sekundarne infekcije.
Dijagnoza se postavlja na osnovu dobro uzete porodične anamneze, povišenim nivoom eozinofila u krvnoj slici i povišenim nivoom ukupnih IgE, te detaljnim pregledom djeteta. Javlja se i kod dojenih beba kao i kod beba hranjenih adaptiranom mliječnom formulom. Liječenje počinje upravo njegom kože kod beba. Treba izbjegavati pregrijavanje, pretjerano kupanje, kontakt sa vještačkim tkaninama, kao i mehaničke draži. Dobro uzetom anamnezom treba odrediti koji su to provocirajući faktori ( bilo iz vanjske sredine, ili hrana koju majka uzima ) te pokušati ih eliminisati.
U lokalnom liječenju treba primjenjivati kupke sa dodatkom sredstava za ublažavanje svrbeža ( voda u koju su dodate emolijentne emulzije ).
Potom kožu redovno nakom kupanja mazati hidratantnim kremovima, koji će smanjiti dalje isušivanje. Njih treba nanositi nekoliko puta u toku dana. Ponekad dodajemo u terapiju i antihistaminike da bi umanjili svrabež. Samo u najtežim oblicima atopijskog dermatitisa primjenjuju se kortikosteroidne kreme, koje treba primjenjivati što kraće.
Vrlo često promjena klime ( boravak na moru ) povoljno djeluje na oporavak i povlačenje promjena.
