KAKO KOMUNICIRATE I ODGAJATE SVOJE DIJETE

igranje-sa-djecomMother and Daughter Reading Together

Iako većina roditelja danas ima veoma malo slobodnog vremena nakon napornog radnog dana, ipak trebamo znati da je to vrijeme potrebno što više provesti sa našim mališanima, jer oni žele sagovornika. Mališani žele razgovor, jer komunikacija je jedno od glavnih sredstava uspješnog odgoja. Stoga, komunikaciji sa djetetom trebamo posvetiti posebnu pažnju.

Pored  fizičke brige oko djeteta, i svega što u okviru te brige svakodnevno radimo da bi naše dijete bilo što sretnije (kupanje, presvlačenje, ishrana…), bilo bi dobro da se svaki dan odreknete ponekog posla u kući ili posjete prijateljima, te  svaki vaš trenutak boravka zajedno u kući, iskoristite za razgovor sa djetetom. Pri tome još od malih nogu djeteta, obratite pažnju kad vam pošalje poruku za nešto “posebno”, odnosno za hitan razgovor. Tada sve ostavite i posvetite vrijeme tom važnom razgovoru.

 ŠTA JE ZAPRAVO KOMUNIKACIJA?

Komunikacija u svojoj biti predstavlja razmjenu poruka između dvije ili više osoba. Komunikacija je proces, koji se sastoji od prenošenja i razmjene sadržaja.

Komunikacijski proces se sastoji od četiri faktora:

1.  pošiljaoc poruke

2.  poruka.

3. primaoc poruke

4. kontekst

U odgoju djeteta svaki od ovih faktora ima veliki značaj za pravilan i uspješan odgoj.

SVE POTIČE OD PORODICE…

Porodica  je prva društvena grupa sa kojom se dijete susreće, kojoj pripada. Razvoj djeteta ne može se posmatrati odvojeno od porodice u kojoj dijete živi, koja na njega djeluje, i koje djeluje na nju.

Faktori na osnovu kojih vrednujemo odgojni proces unutar porodice su:

  • roditelji,
  • procesi (komunikacija unutar odgoja) i
  • rezultati (učinak koji dijete postiže).

Koliko će dijete unutar svoje porodice biti sretno, zavisi od toga koliko uspješno funkcionira njegova porodica. Ta se funkcionalnost može mjeriti ili procijeniti na osnovu kriterija:

personalno funkcionisanje – stepen zadovoljstva svakog člana mjestom i ulogom u porodici;

bračno funkcionisanje – osjećanje seksualnog i emotivnog zadovoljstva partnera;

roditeljsko funkcionisanje-pružanje zaštite, razumjevanja, podrške, ljubavi, vaspitanja i socijalizacije djece;

socio-ekonomsko funkcionisanje – uspostavljanje i razvijanje porodičnih vrijednosti, ekonomske stabilnosti, usklađivanje sa širim socijalnim miljeom

UVIJEK JE DOBAR TRENUTAK ZA RAZGOVOR

Svakako, teško je odvojiti posebno vrijeme od silnih obaveza koje imate, čak i kada ste u svome domu. Stoga, nemojte ove savjete shvatiti kao previše stroge. Razgovor sa djetetom ne treba da vam predstavlja obavezu za koju se trebate uvijek posebno pobrinuti. Naravno, ima trenutaka i razloga kada  vrsta razgovora zahtjeva posebnu pažnju, ali tokom svakodnevnih poslova koje radite po kući, bitno je da ne zapostavljate komunikaciju sa djetetom, npr. dok kuhate ručak, nemojte istjerivati mališana iz kuhinje, nego mu ponudite neke zdjelice koje naravno ne može razbiti, da “vam pomaže”, djeci je to zanimljivo, a vi ćete uz tu aktivnost provoditi vroijeme zajedno, i naravno-  razgovarati.

NE ZABORAVITE- DIJETE UČI OD VAS SVE ŠTO RADITE!

Veoma je bitno da znate da vas dijete stalno posmatra. Posebno u mlađem uzrastu,onda kada još nije potpuno izgradilo svoj rječnik,  vi ste osnovni model koji dijete vidi i preslikava. Ako unutar vaše porodice vlada sklad i sreća, možete očekivati da će se i vaše dijete razvijati u tom pravcu.  S druge strane,  kada vas preokupiraju problemi, i kada ste veoma ljuti, pokušajte to sakriti od djeteta, a posebno situacije međusobnih konflikata između vas i vašeg partnera. Ako su nesuglasice i svađe česte, to će najvjerovatnije biti model ponašanja vašeg djeteta.

NEVIDLJIVA NIT KOJA, AKO POVEZUJE MEĐUSOBNU LJUBAV, RAZUMJEVANJE I POŠTOVANJE MEĐU LJUDIMA, UVJEK BIVA OSNOVA ZA SREĆU  ČOVJEKA. TO JE KOMUNIKACIJA.

Poznata je Maslovljeva motivaciona teorija o potrebama djeteta koja od najnižih ka višim ide ovim redoslijedom:

Sve potrebe osim fizioloških potreba djeteta, a kasnije i odraslog čovjeka možemo zadovoljiti zdravom, svakodnevnom komunikacijom.

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Osim verbalne, riječima prenesene poruke, veoma je važna i neverbalna komunikacija. Ta vrsta komunikacije također šalje poruke, ali našim gestom, pogledom, držanjem tijela… veoma je bitno da dijete zagrlite, dodirnete, da mu date priliku da i ono osjeti vašu toplinu. Također je veoma važno kako ćete pogledati dijete u određenim situacijama, da li vaš stav odražava naređenje ili demokratski dogovor oko nekog zadatka. Dijete vas stalno posmatra, i veoma vješto iz vašeg pogleda uzima toplinu, ljubav i nježnost koju mu šaljete. Što vas češće gleda nasmijane i vedre, taj će intenzitet emocija prevladavati i kod vašeg djeteta, i naravno obrnuto.

JA-TI-MI I BEZLIČNE PORUKE

Zapamtite, i dijete ima svoje dostojanstvo. Kada se obraćate svome djetetu, trudite se da koristite JA-poruke, dakle da govorite o svojim osjećanjima, a ne TI-poruke, koje u najvećem broju slučajeva okrivljuju ili naređuju. Npr. kada niste raspoloženi za igru sa djetetom umjesto da kažete „Dosadan si, poslije ćemo“ bolje izaberite opciju „ Ja sam mnogo pospana, možemo li odgoditi za malo kasnije?“

KADA RODITELJ KAŽE NEŠTO DJETETU, UVIJEK KAŽE I NEŠTO O DJETETU!!

Sve što kažete vašem djetetu na neki način dijete prihvata na način da ste mu dodali i neku osobinu. Npr. „Stalno želiš napolje, dosta je za danas“ dijete može shvatiti kao „Ah , ja sam dosadan i naporan“. Ako malo preformulišete svoju rečenicu, postići ćete isti cilj, a vaš mališan će zadovoljan i veseo ući u kuću.

KOMUNIKACIJA IZMEĐU DJECE

Ako u kući imate više mališana, zavisno u kom su uzrastu, i oni naravno imaju svoj odnos, i svoj način komunikacije. Veoma je važno da razumijete taj način njihovog komuniciranja, te da im pokušate pomoći u svakodnevnoj komunikaciji, odnosno da im pokažete da želite biti učesnik njihovog razgovora, što će ih ohrabriti u daljem razvoju govora i saradnje.

KOMUNIKACIJU TREBA NJEGOVATI

Iako ste vi kao roditelj sada već odrastao čovjek ne zaboravite da njegujete komunikaciju sa vašim roditeljima. Napravite tradiciju u nečemu što će okupiti vas sa vašim roditeljima, rođacima. Naime, njegujući ovu komunikaciju na ovim relacijama, stvaraćete vremenom tradiciju i sa svojom djecom, a to će za budućnost biti korisno i vama i njima. Na ovo posebno u današnjem vremenu punom dinamike i žurbe, posebno obratite pažnju.

Gvozdena vrata” ili ”otpirači vrata”

 To su zapravo odgovori koji ne saopštavaju nikakve sudove ili osjećaje, nego samo” pozivaju na razgovor” kao npr:

→   ”Shvaćam”,

→   ”Mm hmmm”,

→   ”O!”,

ili jasnije:

→   ”Pričaj mi o tome”,

→   ”Pričaj mi još”,

→   ”Bi li htio razgovarati o tome?”.

To djeci daje osjećaj prihvaćanja i poštovanja prema njemu kao osobi, te poticaj za otvoren razgovor. Zato ih često koristite.

ZAPAMTITE, DJECA SARAĐUJU

Kada djeca prestanu sarađivati, to je onda ili zbog toga što su sarađivali previše i predugo, ili stoga što su im narušili integritet, ali nikada stoga što ne bi bila spremna na saradnju.