Bez djedova i nena/baka, Bosna i Hercegovina bi imala problem. Budući da se sve više majki vraća na posao nakon porodiljskog odsustva, a jaslice su uvijek drugi izbor, u pomoć se zovu naše nene/bake i djedovi.
O trećini djece mlađe od šest godina, prema časopisu GEO, jednom sedmično se brinu upravo oni. Nene/bake i djedovi u dobi od 55 do 69 godina provode u prosjeku 47 sati mjesečno, vodeći računa o svojim unucima, posebno u porodicama gdje su oba roditelja zaposlena ili su majke samohrani roditelji.
Odnos između djedova i nena/baka i unuka je uvijek nešto posebno. Djeca uče mnogo o svojim korijenima kroz nenu/baku i djeda – te da i njihovi sada naizgled savršeni roditelji i nisu uvijek bili „savršeni“. Djeca o kojima se redovno brinu nene/bake i djedovi imaju širi vokabular. Čak i bolje ocjene a nerijetko se dobro socijalno ponašanje pripisuju upravo brizi nene/bake. Uglavnom, djedovi i bake su manje strogi prema svojim unucima nego njihovi roditelji. Oni ne moraju obrazovati djecu i smiju ih razmaziti. Ipak, nena/baka i dedo treba da se dogovore sa roditeljima o osnovnim pitanjima obrazovanja, na primer, ne parkirajte dijete ispred televizora satima ili nemojte im davati toliko mnogo gumenih bombona da dijete ima bol u stomaku cijelu noć.
Inače, nije drama ako pravila nene/bake i dede nisu sto posto u skladu sa pravilima roditelja. Čak i vrlo mala djeca mogu shvatiti da za nenu/baku postoje različita pravila nego kod kuće.
Svaki naraštaj djece je drugačiji od prethodnoga i svaki traži drugačiji pristup u odgoju. Međutim, odrasli često ponavljaju ono što su sami iskusili kroz odgoj i prema svojoj djeci se ponašaju onako kako su se njihovi roditelji ponašali prema njima iako im se to u nekim situacijama nimalo nije sviđalo.
Ipak, između „šipke“ pranena i pradjedova i anti-autoritarnih pogleda na generaciju ’68, pedagozi i roditelji danas zauzimaju neku sredinu u obrazovanju koje postavlja jasne granice za djecu, ali pritome i ozbiljno shvata njihove potrebe.
Autor: roditelj.ba
