Kad je bebi hladno…

beba

 

Briga da djetetu ne bilo hladno vječna je preokupacija mladih mama, ali i onih s većim iskustvom. Koliko puta tijekom hladnog godišnjeg doba mama upućuje dijete: “Stavi kapu, toplo se obuci, gdje su ti rukavice?“ itd.
Kad novorođenče konačno dođe u svoj dom sve ga spremno dočeka, ali uvijek se postavlja pitanje: da li mu je hladno.
Kad se radi o novorođenoj bebi pitanje je svakako na mjestu, osobito ako je dijete rođeno u hladnijem godišnjem dobu i posebice ako je rođeno prerano (nedonošče).

Održavanje stalne temperature tijela – termoregulacija u novorođenčeta a posebice u prerano rođenih još nije savršena.

  • Mehanizam termoregulacije podrazumijeva sve funkcije koje upravljaju proizvodnjom i prijenosom topline u odnosu na termičke uvjete okoline s ciljem održanja stalne temperature tijela od 37° C (to je unutarnja temperatura, ona na koži tijela je oko pola stupnja manja)
  • Sustav termoregulacije t. j. održanje stalne temperature tijela novorođenčeta nije još potpuno sazrio u svojoj funkciji. Za prilagođavanje temperature tijela novorođenčeta u odnosu na temperaturu okoline treba znatno više vremena nego odrasloj osobi.
  • Termoregulacija u uvjetima hladnoće bolja je nego kod prevelike vanjske topline i novorođenče koje još nema sposobnosti za pojačano znojenje stvara puno topline te ako je temperatura okoline previsoka, dolazi do povišenja temperature tijela (hipertemija) jer nema mogućnosti odvođenja (disperzije) povećane topline. Temperatura tijela prije će se povisiti ako je temperatura okoline visoka nego obrnuto – neće doći tako brzo do sniženja temperatura tijela ispod normale ako vanjska temperatura nižih vrijednosti.

Najpogodnija temperatura okoline za novorođenče
Temperatura prostorije u kojima beba boravi i spava iznosi oko 20-22° C. uz dovoljnu vlažnost zraka od 50-60%. Kad se novorođenčetu skine odjeća pri presvlačenju ili pripremi za kupanje ono normalno drhti, jer organizam odmah reagira tako da se krv žile sužavaju čime se priječi gubitak topline tijela i javlja osjećaj hladnoće i beba zadrhti često počinje kihati. .
Kada se vrše pripreme za kupanje temperatura u prostoriji mora biti nešto viša (oko 25° C) bez strujanja zraka (propuh).
Nagle promjene temperature neugodne su za svaki organizam i treba ih izbjegavati kolikogod je to moguće. Prevelika vlažnost, a posebice neravnomjerna zagrijanost svih prostorija u stanu (kući) pogoduje razvoju gljivica (plijesni) na zidovima jer se vodena para kondenzira i zidovi su vlažni. Stalno provjetravanje prostorija od velikog je značenja.
Oblačenje novorođenčeta svakako treba prilagoditi uvjetima okoline upravo zbog spomenutih mehanizama termoregulacije. Centar za temperaturu u mozgu (hipotalamus) još je nezreo u svojoj funkciji i svi mehanizmi regulacije još ne funkcioniraju na odgovarajući način. Novorođenčetu koje boravi u pregrijanoj prostoriji ili blizu izvora topline može se temperatura povisiti osobito ako je previše obučeno i pokriveno.

Kako obući novorođenče kad nadolaze hladniji dani
Ljupko okruglasto tijelo dojenčeta ima svoj poseban izgled zbog potkožnog masnog tkiva koje ima dvije osnovne zadaće: s jedne strane ima potpornu ulogu, a s druge štiti tijelo od prevelikog gubitka topline. Površina tijela novorođenčeta je relativno velika u odnosu na tjelesnu masu – 0,5 m2 na težinu od 3,5 kg, dok odrasla osoba od 70 kg ima površinu tijela 1,70. Porod je za dijete uvijek stres jer iz topline majčina tijela od 37° C dolazi u hladno kruženje od 20° C. Stoga novorođenče treba utopliti dok ono prođe razdoblje adaptacije na vanjski svijet, no ne znači da ga treba staviti neposredno kraj izvora topline. Većinom, djeca su prije previše obučena nego premalo.
Istina, postoje krajnosti u kojima se novorođenče može teško pothladiti. Starije generacije pedijatara viđale su takvu pothlađenu novorođenčad: djeca su bila pothranjena s niskom razinom šećera u krvi, a potkožno masno tkivo dobilo je tvrđu konzistenciju uz pojavu edema (skleredem). U hladnijim noćima slabo utopljeno novorođenče i dojenče u prvim mjesecima slabo napreduje na težini iako je prehrana odgovarajuća. Razlog tome je veliki utrošak kalorija na održanje stalne temperature organizma. Nekadašnji starinski jastuci u kojima su bebe stavljane po porodu u prvih mjesec dana imali su svoju ulogu. Naravno danas postoje znatno profinjeniji proizvodi za njegu dojenčadi, drugačiji uvjeti stanovanja i bolja zdravstvena prosvjećenost u širim slojevima stanovništva i takve pojave iznimno su rijetke tek u stanjima izrazite socijalne deprivacije.

Pod uvjetom normalne temperature okoline od 20-22°C zdravo donošeno novorođenče treba obući slojevito: košuljica od mekog platna, potom pamučna benkica ili body, te hlačice s papučicama i naramenicama („štramplice“). Moderan način kopčanja dječje odjeće vrlo je praktičan i siguran. Odjeća koja se oblači preko glave nije pogodna niti za jedno razdoblje dječje dobi. Lagani pokrivač (pamučna navlaka obično punjena vatom ili poliesterskim vlaknima) dodatno štiti bebu od hladnoće.
Ako je iz nekog razloga temperatura u vašem domu niža, ili prenosite dijete u hladniju prostoriju, uz postojeću odjeću dobro će doći još jedan sloj deblje pamučne odjeće. Slojevito oblačenje prikladno je iz više razloga: dobro drži toplinu radi slojeva zraka koji se nalaze između dijelova odjeće, a ako je bebi prevruće ili ako ulazite u pregrijani prostor, lako skinete jedan sloj ili dodate, ako je hladnije.
Svi odjevni predmeti koji su u direktnom dodiru s kožom moraju biti pamučni, a vanjski slojevi odjeće radi lakšeg održavanja mogu sadržavati manji postotak sintetike.
Vuneno rublje s unutarnjim pamučnim slojem nije prikladno za male bebe, više su za stariju dojenčad ako idu u šetnju po vrlo hladnom vremenu. Ovo rublje veoma grije i tome treba voditi računa pri dodatnom oblačenju (kaputići i veste ne trebaju biti predebele).

Kapica je gotovo obavezni dio dječje garderobe u kompletu. U okolnostima normalne temperature okoline, kod kuće, u svojoj kolijevci beba ne treba imati kapicu na glavi. Kapica ne štiti dijete od upale uha, no za odlazak na šetnju dobro će doći, naravno ovisno o vanjskoj temperaturi. Kaputići i skafanderi izrađuju od sintetičkih materijala sve bolje kvalitete (mikrofibra), lako se održavaju, prikladni su za izlazak u šetnju jer čuvaju tijelo od gubitka topline pod uvjetom da su donji slojevi odjeće od pamuka.

Dječji ležaj
Tijekom prvog mjeseca života u hladnijem razdoblju godine novorođenče može spavati u svojem jastuku i maloj kolijevci. Preveliki dječji krevet nije mu udoban (nemojte zaboraviti da je novorođenče bilo u uskom, ali toplom prostoru prije poroda) i treba mu osigurati manji, i za njega ugodniji. U maloj kolijevci beba se osjeća bolje i zaštićenije. I zamatanje novorođenčeta, slično onom na starinski način, često ga smiruje (naravno uz slobodni položaj kukova i široko previjanje!!) jer ono ima u sebi određeno sjećanje na topli uski prostor u kojem je boravilo kroz 9 mjeseci. Spavanje mora biti na ravnoj podlozi koja nije premekana i u položaju na leđima. Dojenče okreće glavu prema izvoru zvuka i svjetla i uputno je okrenuti ga naizmjence na suprotnu stranu t. j. mijenjati „uzglavlje“ (na kojem naravno nema jastuka) kako pritisak podloge ne bi bio uvijek na istoj strani. Ovakvim postupkom lice i glava ravnomjerno se razvijaju i dobivaju lijep simetričan izgled. To je naročito važnom u prvim tjednima i mjesecima dok se dijete slabije aktivno okreće.

Kako zaštiti bebu od hladnoće tijekom noći
Temperatura u noćnim satima znatno je niža od dnevne veće krajem ljeta i početkom jeseni u uvjetima kontinentalne klime. U prvih mjesec dana života djetetovi pokreti su refleksni i ono se neće razotkriti kao što to čine mala djeca koja su i u snu stalno u pokretu. Temperatura u prostoriji u kojoj novorođenče spava ne bi trebala prelaziti 18° C. Ako se spusti znatno niže, dijete će usprkos odgovarajućoj prehrani slabije napredovati. Vreće za spavanje vrlo su koristan odjevni predmet za starije dojenče i malo dijete koje se lako otkrije po noći, jer ostavljaju slobodne ruke, ali griju cijelo tijelo. Važno da su kvalitetne, pamučne i ne od predebelog materijala: malo deblji pamučni materijal biti će dobar izbor ili tanji sloj vate između pamučnih stjenka. Gornji dio obično nalikuje na prsluk, a donji je širok i pri dnu zatvoren kako bi kretnje nogu bile slobodne. Naravno, veličina ovog odjevnog predmeta mora biti primjerena.
Madrac na dječjem krevetu mora biti dobre kvalitete, a svakako gornji sloj mora biti od vate i pamuka. Na pokrivač (vuna, vata) dobro je navući navlaku koja se često mijenja.

Kako procijeniti je li bebi dovoljno toplo
Ruke novorođenčeta kao i stopala uvijek su hladne, glava je uvijek topla. Razlog tome je specifičnost cirkulacije u ranoj dobi: mozak raste najbrže i taj dio tijela najbolje opskrbljen krvlju. Najlakše ćete procijeniti je li bebi dovoljno toplo ako stavite ruku na grudni koš ili leđa – koža mora biti topla u protivnom djetetu je hladno. To možete provjeriti i ako ste u šetnji po hladnijem vremenu, a dijete spava u kolicima, ali i kod kuće ako iz bilo kojih razloga grijanje nije odgovarajuće.

Kad smijete izvesti vaše novorođenče na prvu šetnju
To ovisi prije svega o tome jeste li se vi dovoljno oporavili, jer zdrava beba može već od prvih tjedana života krenuti u šetnju. Naravno to ovisi i o vremenskim prilikama: blago, mirno vrijeme bez vjetra kakvo je obično tijekom ranih jesenjih mjeseci vrlo je pogodno za prve šetnje.
Ako je vaša beba rođena u kasnu jesen ili zimu, najpogodnije vrijeme za izlazak na svježi zrak (mirna ulica ili park) je oko podne, kad se raziđe magla, a temperature su više nego u jutarnjim satima. Obrnuta je situacija ljeti, kad je jutro i predvečerje pogodnije za šetnju.

Zašto su šetnje korisne i nisu uzrok prehlade
Razlog pretjeranom oblačenju je strah od prehlade. No prehlada nije posljedica šetnje po hladnom vremenu, nego kontakta s jednim od virusa prehlade (ima ih više tipova) i dijete mlade dobi još je imunološki nezrelo, tako da su učestale prehlade nezaobilazne u ranom djetinjstvu. Istina je da pothlađivanje organizma smanjuje njegove obrambene snage, ali je činjenica da će zaraza prije uslijediti u pregrijanim prostorijama u kojima boravi više ljudi, i zaraza se lako od jedne osobe proširi na više njih. Kihanjem, kašljem pa i samim govorom sićušne kapljice sline koje sadrže virus prehlade šire se zrakom. Čak i kraći boravak na svježem zraku i izloženost dnevnoj svjetlosti korisno je za djetetov rast i razvoj. Zimsko sunce, koje se naziva i “zubato „ u području kontinentalne klime ne grije, ali je za stvaranje endogenog vitamina D u koži itekako korisno iako je lice jedini otkriveni dio tijela djeteta. Zimske šetnje ne treba izbjegavati, osim ako je vjetrovito, ili su jače oborine, a temperature izrazito niske. Najbolje doba dana za izlazak u šetnju tijekom hladnog godišnjeg doba je između 11 i 15 sati.

Zašto dijete počinje kihati čim je zrak hladniji?
Kihanje, pa i kašalj, ne znače neminovno prehladu. Sluznica nosa je vrlo nježna i osjetljiva i reagira već na manje promjene u promjeni temperature okoline. Kapilare se na hladnoći sužavaju, a zatim opet prošire. Dolazi do podražaja na osjetljive receptore na sluznici nosa dijete kiše. Slično se događa kad je u zraku premalo vlage – sluznica se posuši i dijete teže diše na nos. Vlaženje sluznice i redovito čišćenje nosa kao dio dnevne toalete fiziološkom otopinom pomaže djetetu da lakše diše i može dobro sisati. Kihanje je koristan obrambeni refleks koji se priječi ulazak sekreta, čestica prašine ili dima u donje dišne putove.

Štiti li kapica na glavi od upale uha?
To je potpuno kriva pretpostavka. Upala uha je česta bolest dojenačke i mlađe dječje dobi. Infekcija se širi na uho (srednje uho) iz ždrijela, preko široke, kratke Eustahijeve tube koja spaja srednje uho sa ždrijelom (na taj način se tlak u uhu izjednačuje s onim vanjskim). Ukoliko se tuba zatvori ili jako suzi zbog prehlade, bubnjić se uvuče i slabije čujemo jer on ne titra ispravno. U srednjem uhu nakuplja se tekućina često i gnoj ako su bakterije uzročnici upale uha. A sve zapravo počinje običnom prehladom koju uzrokuje jedan od virusa uzročnika prehlade. Začepljen nos otežava bebi disanje i uz poteškoće sa sisanjem. Čišćenje nosa svakodnevno važan je dio toalete.
Ako je vanjska temperatura niska i dijete izvodite u šetnju, treba zaštiti glavu kapicom jer beba još nema kose koja štiti glavu od hladnoće. Praktično je svakako da i kapica ima dva sloja: donji pamučni, i vanjski od debljeg materijala (vuna, mikrofibra)
Rukavice su također važan dio dječje odjeće jer priječe gubitak topline.

O prostoru u kojem dijete boravi
Nikako nije dobro da su pregrijane i treba ih često prozračiti jer se tako izmjenjuje zrak -ulazi više kisika i vlage, a smanjuje se količina mikroorganizama i ugljičnog dioksida. Nije uputno privikavati dojenče na vrlo tople prostorije jer će se lako prehladiti kad izađe na hladniji zrak. I prozore u dječjoj sobi također treba svakodnevno otvarati – najbolje pola sata prije odlaska na spavanje. Kad se otvore prozori, dojenče treba premjestiti u dugu prostoriju i ponovno ga donijeti kad se prostorija malo zagrije. Strujanje zraka (propuh) svakako treba izbjegavati.
Ukoliko grijete prostorije klasičnim pećima na drva morate osobito paziti da ih redovno prozračite više puta dnevno. Provjeru dimnjaka provjerite stručnjaku kako u prostoriji ne bi došlo do stvaranja štetnih plinova nepotpunim sagorijevanjem.
O štetnosti pušenja puno se govori, ali nije na odmet naglasiti da u prostorijama u kojima borave bebe i/ ili mala djeca ne smije biti nikakvog dima, a posebice duhanskog.
Klima uređaji su korisni u vrijeme velikih ljetnih vrućina, a oni koji i zagrijavaju prostorije pogodni su u razdoblju kad sezona grijanja (veliki sustavi) još nije počela, ali treba voditi računa o vlažnosti zraka jer isušivanje sluznice dišnih putova pogoduje prehladi.

Prim.mr.sc. Ružica Duplančić–Šimunjak, dr.med., pedijatar

 

 

Natrag