Jasnija komunikacija s bebom u trbuhu pomoću vaginalnog zvučnika

Jasnija komunikacija s bebom u trbuhu pomoću vaginalnog zvučnika

Beba već u trbuhu ima razvijen sluh i reagira trzajima i živahnim pokretima na majčin glas ili se pak odjednom potpuno smiri kako bi osluškivala kakvi to zanimljivi zvuci glazbe dolaze do nje. Znanstvenici s Instituta za ginekologiju i potpomognutu reprodukcijsku medicinu Marquès iz Barcelone su, otkrivši da glazba može pospješiti spajanje jajne stanice i spermija u sklopu postupka IVF-a, odlučili ispitati ima li glazba takav pozitivan utjecaj i na nerođene bebe i to pomoću vaginalnog zvučnika…

Dugo vremena se nije znalo da dijete ima razvijen sluh već u trbuhu majke. Danas se zna da plod u 19. tjednu počinje čuti zvukove, a krajem 6. mjeseca, kad se završava razvoj uha, čuje sve što se oko njega događa. U tom trenutku već poznaje zvuk majčinog srca, majčine probave ili kolanja krvi. No, počinje raspoznavati i vanjske zvukove – koji su doduše prigušeni i distorzirani – reagira na njih te tako kreće u prvu komunikaciju sa svojom okolinom.

Tu ideju komunikacije s bebom željeli su produbiti i istražiti znanstvenici s Instituta Marquès nakon što su otkrili pozitivne učinke glazbe na oplodnju u sklopu postupaka IVF-a . Odlučili su istražiti podrobnije kako to glazba djeluje na fetuse pa su za početak postavljali glazbene zvučnike na trbuh trudnica i ultrazvukom pratili reakcije beba. Budući da nije bilo značajnijih reakcija odlučili su glazbu još više približiti nerođenim bebama i tako je nastao i maleni vaginalni zvučnik nalik tamponu Baby Pod.

Tim znanstvenika na čelu s dr. Marisom López-Teijón u istraživanje utjecaja vaginalnog zvučnika uključio je 106 trudnica i njihovih nerođenih beba te je tri mjeseca pratio reakcije baba na vaginalnu glazbu.

“Bili smo vrlo ugodno iznenađeni vidjevši uzbuđenje roditelja tijekom ultrazvuka dok su promatrali spektakularne slike lica, otvaranje usta i plaženje jezika svojih beba”, rekla je dr. López-Teijón koja je ujedno i došla na ideju smještanja zvučnika u vaginu.

Sada liječnici instituta razmišljaju o sljedećim mogućim prednostima ovakvog puštanja glazbe nerođenim bebama. Osim što se radi o prvim pokušajima otvaranja usta kod fetusa kao da bi želio nešto reći odnosno prvoj komunikaciji što za posljedicu zasigurno ima poticanje razvoja mozga, liječnici se nadaju na ovaj način imati mogućnost već u trbuhu ispitati i djetetov sluh i već tako rano izdvojiti bebe s problemima sluha.

Već se odavno govori kako su prednosti komunikacije s nerođenom bebom brojne i pozitivne – rađanje fiziološki zrelije i naprednije djece, rjeđa obolijevanja, viši IQ, manje plača, dulje dojenje, razvijenije jezične sposobnosti – ako je barem nešto od toga zaista tako i dok se to zaista znanstveno ne potvrdi, svakako se isplati uložiti malo vremena i truda u komunikaciju s nerođenom bebom, a pogotovo joj puštati glazbu.

 

Izvor: https://www.roditelji.hr/