Statistika kaže da je među alergičarima na polen njih čak 75 % alergično upravo na ambroziju.
Intervju: doc.dr.med.sc Jasmina Nurkić, specijalista Klinički imunolog/Alergolog
Doc. dr. med. sc. Jasmina Nurkić, specijalista Klinički imunolog/Alergolog, vodi tim u Centru za Kliničku Imunologiju sa Alergologijom, Sarajevo te je konsultant u Poliklinici Life’m, Tuzla, BiH. Do 2014 je radila u UKC Tuzla, a od 2014. do 2021 kao specijalista imunolog/alergolog u Al Rashed Allergy Centru u Kuvajtu. Kao vrhunski stručnjak iz ove oblasti dala nam je odgovore na neka aktuelna pitanja o alergijama. U nastavku Vam donosimo savjete dr. Nurkić.
Koliko se često javljaju alergije tokom ljetnog perioda?
Alergije su među najčešćim hroničnim neinfektivnim oboljenjima u Europi. Danas, oko 150 miliona ljudi u Europi živi sa dijagnozama alergije kao što su alergijski rhinitis, astma, atopijski dermatitis ili alergije na hranu. U rano proljeće klima širom Europe postaje toplija I suha što vodi povećanju koncentracija polena kao što je polen breze, posebno u sjevernoj i centralnoj Europi. U kasno proljeće i ljeto raste veliki broj polena kao što su poleni trava. Klimatske promjene produžavaju sezonu polinacije i također dovode do porasta intenziteta alergena. Alergije na polene kao i druge alergene uključujuću plijesan, pokazuju porast u prevalenci i težini.
Sezonske alergije smanjuju kvalitet života i djeluju na fizičko, psihičko i socijalno funkcionisanje osoba. Tegobe prisutne u pacijenata sa alergijama su u vidu zamora, iritabilnosti, anksioznosti, depresije, frustracija, snižene energije, motivacije i koncentracije. Začepljenje nosa vodi pojavi poremećaja spavanja što je često uzrok dnevnog umora, pospanosti i smanjene kognitivne funkcije. Također, često srećemo smanjenu sposobnost učenja, i pažnje kod djece. Odrasli često podliježu učestalom odsustvovanju sa radnog mjesta te smanjenoj produktivnosti.
Važno je spomenuti da ljudi koji pate od sezonskih alergija mogu biti senzitivni na druge alergene u okolini. Npr. Oralni alergijski sindrom je tip alergijske reakcije na hranu koji se javlja kod osoba senzibiliziranih na polene. Mnogi pacijenti alergični na polene imaju alergije na gljivice ili plijesni. Sa porastom temperature raste i vlažnost koja podržava rast plijesni.
Tokom ljeta dolazi do alergijski reakcija na ambroziju. Koliko je opasna alergija na ovu bilju i na koji način se manifestuju alergijske reakcije?
Svake godine u august oko 15 – 30 % stanovnika počinje patiti od alergije na ambroziju ili, tačnije, alergijskog rinitisa. Simptomi su kihanje, nadraženo grlo, grlobolja, curenje nosa, svrbež u očima i nosu. Teži slučajevi alergije na ambroziju uključuju napad astme, probleme sa snom i glavobolju. Sve to počinje kada ambrozija ispusti prvi polen u zrak (sredina ili kasno ljeto), pa do prvog mraza koji ubije biljku (rana jesen) sa najvišom koncentracijom polena u drugoj polovini avgusta i u septembru. Vrućina, vlaga i povjetarac pomažu širenju polena. Kiša i niske jutarnje temperature usporavaju otpuštanje poleni. Polen ambrozije može putovati daleko, više od 50 km, a u visinu više od tri kilometra. Statistika kaže da je među alergičarima na polen njih čak 75 % alergično upravo na ambroziju. Postoji tendencija kod ljudi koji su razvili alergijsku reakciju na jednu vrstu poleni da će je razviti i za ostale vrste poleni.
Alergija se najčešće dijagnosticira kožnim testiranjem. Alergološko testiranje je uglavnom bezbolno i tačno. Ponekad se alergija dijagnosticira iz uzorka krvi u kojoj se traže antitijela za određeni alergen. Najbolje što alergičar može učiniti je izbjegavati kontakt s polenom. S obzirom na veliku koncentraciju polena u zraku to je ponekad nemoguće. Preporuke osobama alergičnim na polen ambrozije su uglavnom one koje se odnose na alergije na inhalatorne alergene:
- pratite izvještaj o koncentraciji polena u zraku – u zadnje vrijeme ga uključuju u neke prognoze vremena, također pratite kalendar polinacije
- provodite vrijeme u zatvorenim, klimatiziranim prostorijama – klima uređaj bi trebao imati anti-polen filter
- ambrozija je najprisutnija u kontinentalnom dijelu zemlje – pomoći će vam odlazak na more, kao i odlazak u planine (puno manja koncentracija polena)
- higijena dišnih puteva može vam olakšati simptome ili ih čak ukloniti.
Terapija je u rasponu od lokalne terapije te antihistaminika u tabletama a jako dobar efekat ima imunoterapija tj terapija hiposenzibilizacije na polen ambrozije.
Koliko često se alergije javljaju u godini?
Pojava alergije je uslovljena kontaktom sa alergenom tj supstancom na koju je osoba preosjetljiva. Ako je preosjetljivost na dlake I epitel životinja ili kućnu prašnu govorimo o cjelogodišnjim alergijama dok je reakcija na polen, hranu, lijekove uvjetovana sezonom odnosno izlaganjem. S toga osoba sa dijagnozom alergije može imati tegobe tokom cijele godine ili tegobe koje se javljaju tokom npr sezone polinacije biljaka.
Da li se alergije mogu izliječiti ili samo ublažiti?
Terapiju alergijskih oboljenja čini širok spektar pristupa pacijentu I njegovim tegobama. Najčešće su greške kada se bolesnik samostalno liječi uzimanjem sprejeva i kapi, a da se nije javio svome ljekaru. Tek kada se alergija potvrdi, može se i liječiti ili ublažiti. Alergije su sve učestalije, a broj ljudi koji se javljaju ljekaru s tim problemom je sve veći.
Ključni parametri za uspješno liječenje i smanjene simptoma alergijskih bolesti su:
- edukacija bolesnika
- izbjegavanje alergena
- adekvatna terapija lijekovima
- imunoterapija
Imunoterapija ili hiposenzibilizacija je oblik liječenja alergijskih bolesti primjenom alergenskih cjepiva/vakcina. To znači da se primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv potakne razvoj podnošenja i tolerancije tog alergena. U osoba u kojih je imunoterapija uspješno provedena, ponovni kontakt s alergenom neće izazvati simptome bolesti ili će oni biti znatno blaži nego ranije. Cjepiva/vakcine se mogu dati u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik. Imunoterapija je preporučljiva u mlađih bolesnika s cjelogodišnjim ili teškim sezonskim alergijskim rinitisom, osobito kada mjere izbjegavanja alergena nisu moguće, a lijekovi nisu bili u potpunosti učinkoviti, ili kad postoji negativni stav bolesnika prema farmakoterapiji. Važno je naglasiti značaj dostupnosti I primjene adrenalinskih autoinjektora u slučaju alergija na hranu ili ubode opnokrilaca. Pravilna dijagnostička obrada od strane ljekara specijaliste kao I jasne instrukcije pacijentu mogu u slučaju ovog tipa alergijskih reakcija biti od životne važnosti.
Koje alergije su karakteristične za proljetne mjesece?
Širom svijeta alergijski rinitis prisutan je kod 10-30% populacije. Alergija na polen, koja se naziva i “polenska groznica” je alergijsko stanje koje zahvaća sluznicu nosa i očiju. Obično je karakterizira iscjedak iz nosa, začepljenost nosa i svrbež, suzne oči, svrbež nosa, unutarnjih ušiju i nepca. Ovi simptomi su uzrokovani preosjetljivošću na polen u zraku kao što je polen drveća, trava i korova. Kada alergen dođe u kontakt sa stanično vezanim imunoglobulinom E (IgE) u tkivima tjelesne konjunktive i nosne sluznice, tkiva oslobađaju medijatore kao što su histamin ili leukotrieni i izazivaju dosadne alergijske simptome.
Pacijenti s alergijom na polen (polenska groznica) moraju biti svjesni o sezonskim I klimatskim zbivanjima u region u kojem žive kako bi im se pomoglo da se prilagode promjenama u obrascu i prezentaciji bolesti koje mogu biti posljedica klimatskih promjena. Ove vrste promjena mogu uključivati produženu sezonu polena, pojačan intenzitet alergena i neočekivane nove polene u određenim područjima. Bitno je da pacijent dobije tačnu dijagnozu i odgovarajuće liječenje. Alergenska imunoterapija (injekcijama ili tabletama ispod jezika) pomaže smanjiti simptome i potrebu za posredovanjem. Specijalist može pomoći potvrditi alergije i savjetovati o tretmanima koji mogu smanjiti simptome kao i preventivne mjere uključujući kontrolu okoliša.
Da li zagađenost zraka može uzrokovati pojavu alergija?
Dobro je poznato da je prevalencija alergijskih bolesti porasla posljednjih desetljeća u industrijaliziranom svijetu. Izloženost zagađivačima iz okoliša može djelomično objasniti ovu povećanu prevalenciju. Zapravo, onečišćenje zraka sve je veći javnozdravstveni problem. U Europi, glavni izvor onečišćenja zraka česticama u suspenziji predstavljaju motorna vozila–posebice ona koja koriste dizel gorivo. Čestice ispušnih plinova dizela (DEP) sastoje se od ugljične jezgre na kojoj se talože visokomolekularne organske hemijske komponente i teški metali. Više od 80% svih DEP-a je u području ultrafinih čestica (< 0,1 pm u promjeru). Onečišćivači zraka ne samo da imaju izravan ili neizravan učinak na pojedinca, već također vrše značajna djelovanja na aeroalergene. Polen u jako onečišćenim zonama može izlučiti veću količinu proteina koji su opisani kao alergeni. Fizičkim kontaktom s česticama poleni, DEP-ovi mogu poremetiti prve, što dovodi do oslobađanja paucimikronskih čestica i njihovog prijenosa zrakom — čime se olakšava njihov prodor u ljudske dišne putove. Klimatske promjene dijelom uzrokuju varijacije u temperaturnom obrascu koji karakteriziraju različita godišnja doba. Stoga biljke mogu mijenjati svoj kalendar oprašivanja, pospješujući i produžujući svoje razdoblje oprašivanja. Osim toga, u prisutnosti visokih koncentracija CO2 i temperatura, biljke povećavaju proizvodnju poleni.
Koliko su alergije opasne tokom trudnoće?
Jako je važno prije trudnoće imati pravilno odrađenu dijagnostičku obradu, postavljenu dijagnozu te adekvatnu terapiju. Trudnoća može pogoršati ali i poboljšati alergijske tegobe te je stoga jako važno pod vodstvom ljekara pratiti stanje te primijeniti terapiju koja je shodno tegobama sigurna za upotrebu u trudnoći. Određene tegobe mogu biti vezane za hormonalne promjene a ne za alergijski podražaj te je važno iste pažljivo analizirati.
Astma je najčešća respiratorna bolest opažena u trudnoći i procjenjuje se da se javlja u otprilike 5-8% trudnica. Na tok astme u trudnoći mogu utjecati normalne fiziološke promjene povezane s trudnoćom, izloženost okolišu i pridržavanje planu medicinske terapije. Nekontrolirana astma predstavlja ozbiljne rizike ne samo za majku već i za fetus. Međutim, ako je astma kontrolirana, većina žena ima rezultate jednake ili blizu onima u općoj populaciji. Odgovarajuće liječenje astme tijekom trudnoće uključuje procjenu simptoma, redovito praćenje plućne funkcije i edukaciju pacijentica o rizicima i koristima lijekova. Općenito, prednosti liječenja astme u trudnoći značajno nadmašuju sve moguće rizike standardnih medicinskih terapija. Komorbidna stanja, uključujući alergijski rinitis ili vazomotorni rinitis u trudnoći, također treba liječiti tijekom trudnoće. Procjenjuje se da je 15% žena u reproduktivnoj dobi imalo astmu u nekom trenutku svog života, dok je drugih 5% izjavilo da je imalo alergijski rinitis i/ili peludnu groznicu.Kao takve, astma i alergijske bolesti često se susreću tijekom trudnoće, a primjereno upravljanje je ključno za dobrobit i majke i fetusa.
Da li se alergija može prenijeti sa majke na dijete?
Sklonost razvoju alergija često je nasljedna, što znači da se može prenijeti genima s roditelja na njihovu djecu. Ali samo zato što roditelj ima alergije ne znači da će ih njihova djeca sigurno dobiti. A netko obično ne nasljeđuje određenu alergiju, samo vjerojatnost da ima alergije. Neka djeca imaju alergije čak i ako niti jedan član obitelji nije alergičan. Djeca koja su alergična na jednu stvar često razviju alergije i na druge. Razumljivo je razmišljati o maminoj prehrani, ali nema dokaza da će izbjegavanje određenih alergenih namirnica tijekom trudnoće ili dojenja spriječiti alergiju na hranu kod djeteta. Međutim, postoje istraživanja koja podupiru rano uvođenje alergene hrane kod beba koje su u visokom riziku od razvoja alergije na hranu. To uključuje bebe s ekcemom ili već postojećom alergijom na hranu ili člana uže obitelji s ekcemom, alergijom na hranu, astmom ili polenskom groznicom. Trenutačne smjernice su da se takve bebe hrane hranom koja najčešće uzrokuje alergiju na hranu oko 6. mjeseca starosti, ali ne prije 4. mjeseca. Ove smjernice neće spriječiti sve bebe da razviju alergiju na hranu, ali se pokazalo da znatno smanjuju stopu alergije na hranu.
Vodite tim u Centru za Kliničku Imunologiju sa Alergologijom u Sarajevu. Ko sve čini tim i koje usluge se mogu dobiti u Vašoj klinici?
Rad u Centru je koncipiran po principu “od dijagnoze do terapije”. Raspolažemo dijagnostičkim metodama koje omogućavaju brzo, adekvatno i ekonomično postavljanje dijagnoze alergijskih oboljenja. Kožno testiranje, spirometrija, bris nosa na eozinofile te spektar laboratorijskih analiza potrebnih za postavljanje dijagnoze alergija na inhalatorne i nutritivne alergene, alergije na lijekove, ubode opnokrilaca te urtikarije, astmu, atopijski dermatitis su pod vodstvom inženjera laboratorijske dijagnostike uz praćenje ljekara specijaliste na svakom dijagnostičkom koraku. Često je potrebno diferencirati tegobe autoimunih oboljenja, hipersenzitivnih reakcija te imunodeficijentnih stanja, primarnih I sekundarnih, te je stoga adekvatna dijagnostička obrada neophodna. Prema postavljenoj dijagnozi se pravi terapijska šema za svakog pacijenta pojedinačno po principu individualiziranog pristupa. Simptomatska terapija te imunoterapija alergijskih oboljenja se prilagođava ne samo tegobama pacijenta nego I stilu života te se time pokušava osigurati adekvatna prijemčivost datoj terapiji.
Za kraj imate li neku poruku za naše čitatelje?
Alergijske tegobe se mogu kretati od blagih, povremenih do dugotrajnih, dosadnih te nažalost teških i životno ugrožavajućih. Ozbiljnost pristupu pacijentu koji sumnja da ima alergiju zahtijeva studiozan I stručan pregled od strane ljekara specijaliste koji treba da primijeni dijagnostičke pretrage koje odgovaraju datom pacijentu te napravi terapijsku šemu za istog. Važno je naglasiti da neadekvatno liječene alergije mogu dovesti do određenih komplikacija te time naknadno zahtijevati puno agresivniji terapijski pristup. Obratite se stručnim osobama, specijalistima, da pomognu u rješavanju vaših zdravstvenih problema i učinite to na vrijeme.
