Smetnje kod majke i kod bebe
Piše: prim.dr. Izet Hočko, specijalista pedijatrije
Prim.dr. Izet Hočko diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Prištini 1983. godine. Specijalistički ispit iz Pedijatrije položio na Univerzitetskom kliničkom centru Srbije u Beogradu 1993. godine. U periodu od 1983. do 1999. godine radio u Domu Zdravlja Tutin u Srbiji. U periodu od 1999. do 2004. godine radio u Domu Zdravlja u Velikoj Kladuši, a od 2004. do 2021. godine radio u JU Dom zdravlja Hadžići u Sarajevu. Zvanje Primarijus stekao je 2009. godine. Član je Udruženja pedijatara u Federaciji Bosni i Hercegovini. Član je Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo od 2014. godine. 0d 2022. godine je dio medicinskog tima u Poliklinici Epion u Zenici.
Smatra se, a i brojnim je istraživanjima dokazano kako je prehrana novorođene djece i dojenčadi majčinim mlijekom najprirodnija, a sastav majčinog mlijeka mijenja se usporedno s rastom i razvojem djece. Osim što ima svoju prehrambenu funkciju, majčino mlijeko zbog svojeg sastava djeluje preventivno i štiti dijete od nepovoljnih utjecaja okoline te djeluje na emocionalni, kognitivni i fizički razvoj djece. Međutim, postoje smetnje koje se mogu javiti kod prirodne ishrane novorođenčadi. O ovoj temi za časopis Roditelj piše prim.dr. Izet Hočko, specijalista pedijatrije Smetnje i teškoće u prirodnoj ishrani mogu nastati kako od strane majke tako i od strane djeteta.
- Smetnje kod prirodne ishrane sa strane majke
Tokom prirodne ishrane smetnje sa strane majke najčešće su uzrokovane kasnijim nadolaženjem mlijeka, anomalijama u razvoju bradavica ( pljosnate ili uvučene bradavice ), ragadama bradavica, mastitisom i nedostatkom mlijeka (hipogalaktizam).
1.a. Zakašnjelo naviranje mlijeka. Ako kod majke zakasni naviranje mlijeka i zbog nedostatka tečnosti neće se izlučivati razgradni produkti, tada će nastati toksični simptomi i povišena tjelesna temperatura. Ovo se naziva „ tranzitorna hipertermija“, koja obično nastaje treći dan po rođenju. Uz povišenju temperaturu i jako izražen fiziološki pad na težini pojavljuju se simptomi dehidracije ( smanjeni turgor, suhe sluznice i promukao glas). Dijete je nemirno, plačljivo ili pospano. Postoji izražena hemokoncentracija i oligourija. Ovo se stanje može spriječiti davanjem čaja poslije podoja, ako je stanje teško, onda se daje infuzija (glukosalin).
1.b. Malformacija bradavica. Dojenče za vrijeme hranjenja sinhrono siše, guta i diše. Obuhvačanjem bradavice i spuštanjem mandibule dojenče stvara negativni pritisak u ustima i tako navlači mlijeko u mliječne vodove, a zatim pritiskom desnima bradavice istisne mlijeko u usta. Ako su bradavice uslijed anomalije u svom razvoju slabije izražene onda je djetetu sisanje otežano i onemogućeno. U tim slučajevima treba se poslužiti umjetnim bradavicama. Sljedeća mogučnost je izdajanje putem manuelnog ispražnjavanja ili staklenom pumpicom. Tako izdojeno mlijeko daje se djetetu bočicom ili kašikicom.
1.c. Ragade su oštečenja koja nastaju najčešće pri dugotrajnom dojenju, a kako uzrokuju bolove, to otežavaju dojenje. Ragade otvaraju put infekciji, pa lako dolazi do mastitisa.
1.d. Mastitis je najčešće uzrokovan stafilokokom koji prodire prego ragada. Dojka otekne, postaje napeta i bolna, koža se zacrveni. Majka osjeća drhtavicu, a zatim se pojavljuje povišena temperatura. U takvim slučajevima dojenje treba prekinuti, a majku liječiti.
1.e. Hipogalaktija je vrlo česta i najozbiljnija prepreka prirodnoj ishrani i može biti primarna i sekundarna.
Primarna hipogalaktija nastaje zbog nedovoljne razvijenosti žlijezdanog parenhima. Vjerovatno ima i konstitucija neku ulogu u ovome. Mogući su i udruženi poremećaji.
Sekundarna hipogalaktija je mnogo češća i uzrokovana je nizom činilaca: nedovoljna kvantitativna i kvalitativna prehrana kao i psihički i fizički napor.
Sa postavljanjem dijagnoze hipogalaktija ne smije se žuriti, jer često laktacija nadolazi sa zakašnjenjem i tada majka ima dosta mlijeka.
Hipogalaktija se može prepoznati na osnovi simptoma sa strane majke i sa strane djeteta.
Simptome hipogalaktije sa strane majke. Temperatura dojki kod dojilja je za pola do jednog stepena veća nego pod aksilom. Dobra dojilja se puno znoji i traži tečnost. Majka koja nema dovoljno mlijeka nema te simptome.
Simptomi hipogalaktije majke sa strane djeteta. Dojenče koje uslijed hipogalaktije gladno pokazuje sljedeće simptome: često se budi i plače nakon obroka, naročito nakon popodnevnih obroka jer je tada sekrecija mlijeka još slabija, neka dojenčad uslijed hipogalaktije su pospana pa ih za obrok treba buditi, zbog manjka mlijeka brzo gutaju i naprazno i imaju aerokolike, hipogalaktija također smanjuje mokrenje i pelenu su dosta suhe, nekad postoji i pseudoopstipacija, a nakon toga može da se pojavi dijareja.Prevencija hipogalaktija. Svaka hipogalaktija je predznak koji može da završi potpunim prestankom laktacije. Ne postoje uspješni medikamenti kojima se može uticati na povečanje sekrecije mlijeka i zbog toga se treba koncentrirati na redovno pražnjenje mlijeka.
- Smetnje sa strane djeteta. Ove smetnje nastaju najčešće zbog raznih malformacija gornjih dijelova probavnog i disajnog sistema. Najčešći uzrok je rascjep usana ili teže anomalije uz rascjep usana i rascjep tvrdog i mekog nepca. Zbog tog rascjepa dojenče ne može prihvatiti dojku niti stvarati negativni pritisak u ustima. Kod manjih defekata, jača dojenčad, uz izvjesnu spretnost i pomoć majke uspjevaju sisati. Atrezija hoana također uzrokuje teškoće pri dojenju, pa i rinitis, jer je otežano disanje.
U teže anomalije se ubrajaju atrezija ezofagusa ili ezofagotrahealna fistula. Smetnje u sisanju stvaraju sva stanja koja izazivaju dispneu: kongenitalne anomalije srca, bronhopneumonija, atelektaza i sl. Kod ovakvih stanja treba primjeniti prehranu izdojenim majčinim mlijekom. Smetnje kod sisanja često pokazuju i dojenčad kod koje postoje prirođene anomalije CNS-a. Neuropati teško nauče ispravno sisati. Tu spadaju djeca koja prekidaju sisanje čim čuju i najmanji šum, te djeca koja zajedno sa mlijekom gutaju previše zraka pa povračaju.
KONTRAINDIKACIJE ZA DOJENJE
Majčino mlijeko nepovoljno utiče na neke metaboličke bolesti, pa je tako kontraindicirano u djece sa primarnim deficitom laktaze u sluznici tankog crijeva, u djece sa galaktozemijom i u djece sa fenilketonurijom. Kontraindikacije za dojenje mogu biti teške, dugotrajne iscrpljujuće bolesti majke, zatim teške akutne infektivne bolesti, hronične dekompenzirane bolesti srca, bubrega, jetre, maligni tumori i teške duševne bolesti i psihička stanja. Kod lakših, bilo virusnih ili bakterijskih bolesti, ne odbijaju se djeca od prsiju, već je potrebno da majka za vrijeme dojenja nosi zaštitnu masku da ne bi prenjela bolest na dijete.
Pitanje prehrane majčinim mlijekom kod mnogih virusnih infekcija majke nema sasvim jasan stav. Tako se npr. dijete može inficirati mlijekom koje sadrži citomegalovirus ako majka ima primo infekciju ili reaktivaciju infecije za vrijeme laktacije. Mlijekom se može prenjeti i hepatitis B kada su majke pozitivne. Majčino mlijeko može prenjeti i virus AIDS pa se u razvijenim zemljama majkama savjetuje umjetna prehrana, a u zemljama u razvoju, gdje je ovaj problem vrlo izražen se smatra da se prirodna prehrana može nastaviti.
ODBIJANJE (ABLAKTACIJA)
Odbijanje od dojke se obavlja postepeno. Najprije se zamjeni jedan obrok, obično poslijepodnevni. Oko mjesec dana nakon toga zamjeni se i podnevni podoj. Potpuno odbijanje dojenčeta od prsa ako je zdravo čini se u jedanaestom- dvanaestom mjesecu. Ne odbija se dojenče dok je bolesno. U nerazvijenim sredinama odbijanje se ne preporučuje u ljetnim mjesecima.
