Izet Hočko: Rast i razvoj novorođenčeta 

Po opšte prihvaćenim zdravstveno-statističkim stavovima novorođenče je termin za dijete staro 29 dana, 23 h, 59 min, 59 sek.

Piše: prim.dr. Izet Hočko, specijalista pedijatrije

Prim.dr. Izet Hočko diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Prištini 1983. godine. Specijalistički ispit iz Pedijatrije položio na  Univerzitetskom kliničkom centru Srbije u Beogradu 1993. godine. U periodu od 1983. do 1999. godine radio u Domu Zdravlja Tutin u Srbiji. U periodu od 1999. do 2004. godine radio u Domu Zdravlja u Velikoj Kladuši , a od 2004. do 2021. godine radio u JU Dom zdravlja Hadžići u Sarajevu. Zvanje Primarijus stekao je 2009. godine. Član je Udruženja pedijatara u Federaciji Bosni i Hercegovini. Član je Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo od 2014. godine. 0d 2022. godine je dio medicinskog tima u  Poliklinici Epion u Zenici.

Svako je dijete jedinstveno i posebno. Tempo njegovog rasta i razvoja individualan je i zbog toga djecu ne treba uspoređivati. Ali svakako roditelji treba da vode računa i prate razvoj djeteta. U nastavku vam donosim tekst o rastu i razvoju novorođenčeta koji je za naš časopis pripremio prim.dr. Izet Hočko, specijalista pedijatrije.

Po opšte prihvaćenim zdravstveno-statističkim stavovima novorođenče je termin za dijete staro 29 dana, 23 h, 59 min, 59 sek.

Perinatalno doba je definisano manje precizno i smatra se razdobljem od 20-28 sedmica nakon poroda djeteta. Ova varijacijska širina početka i kraja perinatalnog doba jasno upozorava da nije postignuta saglasnost u stavovima. Novorođenačko doba je doba prilagođavanja na ekstrauterini život. To je i doba početka psihosocijalnog razvoja budućeg čovjeka kojem je osnovni cilj samoodržavanje.

Fizičke i fiziološke osobine novorođenčeta

Prosječna težina novorođenčeta je 3.2 kg, dječaci su obično teži. Oko 95 %  novorođene djece ima težinu između 2500 i 4500 grama, dužinu između 45 i 50 cm i obima glave 32,5 do 36,5 cm. Tjelesne proporcije novorođenčeta su drugačije nego u doba intrauterinog, ali i postpartalnog razvoja. Glava je velika, lice okruglo, donja vilica mala, grudni koš okrugao, trbuh izbočen, ekstremiteti srazmjerno kratki. Kod novorođenčeta središna tačka je u visini pupka, dok je kod odrasloga u visini simfize. Mongolska pjega i hemangiomi srednje linije se mogu održavavati duže vrijeme. 

Vanjski zvukovod u novorođenčeta je kratak, srednje uho sadrži mukoid, Eustahijeva cijev je široka i kratka. Kosti glave pokazuju određene osobitosti. Jetra i slezena su jedva palpabilne uz ivicu rebara, a bubrezi se mogu palpirati pritiskom na trbušni zid. 

Disanje novorođenčeta je označeno plitkim pokretima mišića grudnog koša i frekfencijom 35-50/min.

Srčana akcija ima 120-160 otkucaja/min. U poređenju sa odraslom osobom srce novorođenčeta zauzima veću zapreminu grudne šupljine.

Probavni sistem novorođenčeta funkcioniše od prvog trenutka tako da ono ima prvu stolicu u prvih 24h. Uvođenjem mlijeka u ishranu, stolice postaju prelazne (zelenosmeđe), a mogu sadržavati i uočljive bijele tragove mlijeka. U četvtom danu postaju tipične mliječne, žute stolice. Njihov broj je različit, ima novorođenčadi koja imaju stolicu uz svaki obrok, ima onih s jednom do dvije stolice dnevno, a ima i onih, obično na ishrani majčinim mlijekom koji imaju stolicu na drugi ili treći dan. Zdravo novorođenče je gladno u nepravilnim razmacima, no već u drugoj sedmici ono nameće ritam svoje ishrane, koji može biti različit. Novorođenče je prisiljeno da se nakon poroda metabolički osamostali. Nakon prve sedmice, potreba za vodom je 120-150ml/kg/24h. Polovina unijete vode se gubi urinom, manje stolicom, a ostatak je neprimjetni gubitak preko kože i disanja. Metabolizam novorođenčeta je u početku anaerobni ili glikolitični, što znači da ono bolje podnosi hipoksiju nego stariji. 

Bubrezi, stepen glomerualne filtracije i količina urina rastu u prve dvije sedmice života. Ako dijete ne mokri prva 24h mora se odmah naći uzrok tome.

Hematološki– retikulocitoza i normoblastemija se primjećuju u prvim danima. Vrijednost hemoglobina je 170-190g/L. Broj leukocita je oko 10000 nakon poroda, a odmah poraste čak na 25000 u prvoj sedmici i opet padne ispod 14000. 

Endokrinološki– novorođenčad su još uvijek pod utjecajem majčinih hormona što može dovesti do promjena na nekim tkivima novorođenčeta.

Imunološki sistem- novorođenče ima majčino nasljeđe koje se gotovo isključivo sastoji od IgG, nivo koji je viši nego u majke, što mu daje zaštitu od mnogih bakterijskih i virusnih infekcija.

Neurološki razvoj- novorođenče se rađa sa mnogo vitalnih refleksa i reakcija. Za donošeno novorođenče karakteristična je potpuna fleksija koja je prisutna u leđnom i trbušnom položaju. Novorođenče u položaju na trbuhu radi pokrete savijanja i ispružanja udova odupirući se od podlogu nožnim prstima. Tako se može pomicati (primitivno puzanje). Prilikom promjene položaja tijela javljaju se refleksi koji zavise o stepenu razvoja lokomotornog aparata. Ako novorođenče postavimo u sjedeći položaj uz povlačenje za ručice ono pruža blagi otpor. U uspravni položaj novorođenče se postavlja pridržavanjem ispod pazuha. U tom položaju glavica i udovi su savijeni. Ako pridržavamo dijete u stojećem položaju okrenuto leđima nama, prenosimo težište tijela prema naprijed, javlja se automatski hod. 

Vid- oko novorođenčeta reaguje na svjetlost zatvaranjem kapaka i okretanjem glave od svjetla. Mehanizmi fiksacije predmeta, pokretanja očiju ili promjene veličine zjenice uz različitu jačinu svjetlosti, vrlo su složeni.

Sluh- još nerođeno dijete pokazuje intersenzornu koordinaciju. Prije nego prođe porođajni kanal počinje se okretati prema izvoru zvuka. Ako dlanovima pljesnemo iza njegova uha, ono će zatvoriti kapke. Ovaj refleks nedostaje u djece oštećena sluha.

U novorođenačkom razdoblju, posmatramo još niz refleksa. Njihovo ispitivanje omogućuje nam uvid u stepen neurološkog razvoja djeteta, kao i eventualno otkrivanje poremećaja.

  • Glabelarni refleks- lagani udarac ili pritisak u sredni čela dovodi do zatvaranja kapaka. Ovaj refleks se gubi nakon dva mjeseca.
  • Refleks sisanja- izaziva se dodirom obraza ili usnog ugla prstom ili bočicom i ono počne sisati. Ovaj refleks je prisutan do četvrtog mjeseca nakon rođenja.
  • Refleks traženja- izazivamo dodirivanjem obraza dijete otvara usta i okreće glavu u pravcu podražaja. Refleks se gubi iza šestog mjeseca.
  • Refleks gutanja- procjenjuje se posmatranjem djeteta pri uzimanju obroka.
  • Refleks hvatanja
  1. a) refleks šake

        b)refleks stopal   

  • Ukršteni refleks ispružanja- izaziva se podraživanjem stopala pasivno ispružene noge. Reakcija se sastoji u fleksiji kuka i koljena druge noge, na šta se nastavlja ekstenzija, adukcija i rotacija prema mjestu podražaja.
  • Moroov refleks- izaziva se tako da se djetetov trup i glava pridržavaju dlanom i podlakticom, a drugom rukom obuhvaćamo gluteuse. Refleks može biti izazvan i udarcem o podlogu ili podvlačenjem podloge.
  • Asimetrični tonični vratni refleks- ispituje se u leđnom položaju tako da se glava pasivno rotira u stranu i zadrži 15 sek. Udovi prema kojima je lice okrenuto se ispružaju, a na suprotnoj flektiraju.

Ponašanje novorođenčeta

Položaj, pokreti, refleksi i dr. izraz su funkcije nervnog sastava.  Ponašanje novorođenčadi koja su rođena bez anestetika i drugih lijekova govori da su od trenutka rođenja sposobna fiksirati predmete i pratiti ih pogledom i da među raznim objektima posmatranja daju prednost onima koji podsjećaju na ljudsko lice. Postoje stavovi da novorođenče odmah prepoznaje glas majke i da ga u dobi od dvije sedmice povezuje s njenim licem. Ako im to ne uspijeva plaču i pokazuju uznemirenost. Ako majka odgovori na signale djeteta glasom, smiješkom stvoren je temelj socijalne interakcije. Dijete sa smiješkom odgovara oko šeste sedmice života, mada se smiješak može vidjeti i ranije. Nekad se smatralo da je ljudsko novorođenče nezrelije od mladunčadi drugih primata, ali danas postoje saznanja o njegovom ranom sazrijevanju zbog sposobnosti brzog učenja i prilagođavanja okolini.

Dijete rođenjem dolazi u društvenu strukturu porodice u kojoj ga očekuju, i u kojoj je već postalo važan dio kroz čekanje tokom trudnoće i porođaja. Sva ta iskustva na poseban način vezuju članove porodice uz dijete. Tako se stvara složen međusobni odnos koji mijenja, ali obogaćuje svaku porodicu. 

POVEZANI ČLANCI

Zadnje objave