Obično je podcijenjena tako gdje je nalaz uredan, ali svaki pravovremeno otkriven problem i spašena “glava”, znače da je redovan pregled mnogo važniji.
dr. Ives Šindrak, specijalista ginekologije i akušerstva
Dr. Ives Šindrak je specijalista ginekologije i akušerstva. Vlasnica je ordinacije ZU Libra S u Banja Luci.
Dr. Ives Šindrak je jedna od najpoznatijih ginekologa u Bosni i Hercegovini. Pored stručnosti i pristupačnosti mnoge trudnice i žena, koje dolaze na preglede imaju samo riječi hvale za dr. Ives. Sa dr. Šindrak smo razgovarali o zdravlju žena i značaju redovnih ginekoloških pregleda kao i drugim projektima koje Ives vodi. U nastavku Vam donosimo naš razgovor sa dr. Šindrak.
Koliko već dugo se bavite ginekologijom?
Kao specijalista ginekologije i akušerstva radim oko 9 godina.
Koliko je važno dolaziti na redovne ginekološke preglede?
Važnost ginekoloških pregleda je daleko veća od onog kako se misli. Obično je potcijenjena tako gdje je nalaz uredan, ali svaki pravovremeno otkriven problem i spašena “glava”, znače da je redovan pregled mnogo važniji. Možda se na prvo mjesto stavlja važnost PAPA testa, jer bi karcinom grlica maternice, mogao iskorijeniti skoro u potpunosti adekvatnom edukacijom, HPV vakcinacijom, redovnim kontrolama i adekvatnim liječenjem. Nažalost, živimo u regiji sa visokom stopom smrtnosti od ovog karcinoma. Ne treba zanemariti ni UZV preglede, kojim otkrivamo promjene na maternici i jajnicima.
Šta preporučujete ženama kada je u pitanju planiranje trudnoće?
Važnost planiranje porodice je velika, ali i podcijenjena. Na preglede ovog tipa se obično dolazi kad se trudnoća već ostvari ili do nje ne dolazi. Kad bi žene/parovi, dolazili na savjetovanje prije nastanka trudnoće, spriječile bi se brojne komplikacije u trudnoći, otklonili i brojni uzroci steriliteta ili isti otkrili na vrijeme, pa bi se pored ostvarivanja trudnoće smanjili i brojni nepotrebni troškovi. Zdravi životni stilovi, zaštita od spolno prenosivih bolesti i redovne kontrole oba partnera su od velikog značaja
Prošle godine ste otvorili Centar za opservaciju i podršku djeci sa poteškoćama u razvoju „Kosta u polju maslačaka“. Možete li nam predstaviti centar?
Centar je otvoren prije tačno godinu dana, iz potrebe roditelja da pomognu svom djetetu. Par godina potrage za najboljim tretmanom, što boljim rezultatima, faze negiranja pa prihvatanja, potrošenog vremena i novca, nametnulo se kao logično i prijeko potrebno da se sve postavi pod jedan krov, da omogući roditeljima sa se bolje organizuju, ne lutaju, na jednom mjestu dobiju potrebno, da su terapeuti povezani te da prate rad i napredak djeteta. Centar se bavi opservacijom i podrškom djeci sa smetnjama u razvoju, ali i njihovim roditeljima.
Ko sve radi u centru i na koji način se roditelj mogu obratiti ?
U centru rade brojni stručnjaci iz različitih oblasti, različitih, a sličnih. U Centru rade : psiholog, dječji neurolog, dječji psihijatar, logoped, defektolog, fizijatar, te senzorni i radni terapeut, reedukator psihomotorike. Opservacija djece se vrši grupno, u timu od po 4 stručnjaka različitih oblasti, u trajanju od 1-1h, ili pojedinačno, u zavisnosti od problematike. Sam tretman se može dogovoriti telefonskim pozivom na broj centra, kao i dobiti više informacija.
Kada je pravo vrijeme da se roditelji jave u Centar?
Pravo vrijeme za javljanje u Centar je onda kad primijetite promjenu u ponašanju, govorno jezičkom području, razumijevanju. Često kažem roditeljima, kad posumnjate da nešto nije u redu, obično i ne bude. Opservacija i služi tome da vidi tačno u kojem području je problem i da se dobiju daljnje upute za rad.
Za kraj da li imate neku poruku za trudnice, mame, roditelje?
Ritam i način života nas dovode u brojne rizike i sa ozbiljnim posljedicama. Stres, alkohol, cigarete, manjak fizičke aktivnosti, rano stupanje u spolne odnose, veći broj partnera, nezaštićeni spolni odnosi, spolno prenosive bolesti, sterilitet, rizične trudnoće, brojna terapija u liječenju istih, povećan broj poroda carskim rezom, ekranizacia, nedostatak igre.. kad su poznati faktori rizika i njihove posljedice, na žene, trudnice, partnere, pa i na njihovu djecu.. preostaje nam samo da pokušamo da korigujeme šta možemo, pokušamo da to preveniramo, spriječimo, rano otkrijemo, pravovremeno liječimo.
