Hipertenzija može biti indukovana trudnoćom i zovemo je pregnancy induced hypertension ili PIH
Mr.sc. Olivera Babić je specijalista za ishranu i dijetetiku. Magistrica Olivera Babić zaposlena je u Centru za nutricionizam i dijetetiku „NUTRIMEDIC“ u Doboju .
mr.sc. Olivera Babić, spec.za ishranu i dijetetiku
Hipertenzija ili povišen krvni pritisak je jedna od opasnosti koja vreba u vrijeme trudnoće, a zahvata 6 do 8% žena . Češće se javlja kod prvorotki mlađih od 20 godina ili stariji od 40 godina. Češća je pojava kod gojaznih trudnica nego kod onih koje imaju normalnu tjelesnu masu, te kod žena koje imaju višeplodnu trudnoću. Povišen krvni pritisak ne ugrožava samo zdravlje majke, nego je stanje koje može ugroziti i zdravlje bebe. O ovoj temi više piše Mr.sc. Olivera Babić je specijalista za ishranu i dijetetiku. Hipertenzija može biti indukovana trudnoćom i zovemo je pregnancy induced hypertension ili PIH, a takođe može dovesti i do pogoršanja već postojećeg hroničnog stanja povušenog krvnog pritiska. Postavlja se pitanje zašto dolazi do tog stanja. Odgovor je jasan, pa možemo kazati i logičan. Tokom trudnoće u organizmu majke povećava se zapremina tečnosti što može biti uzrok pojave nastanka hipertenzije. Ishranom, ali i drugim terapijskim metodama može se uticati na novonastalo stanje i dovesti krvni pristisak turdnice u normalu.
KOJI SU UZROCI NASTANKA HIPERTENZIJE ?
Etilogija oboljenja nije uvijek dovoljno jasna. Kao mogući uzroci najčešće se navode već postojeća ili gojaznost nastala u trudnoći, zatim neizbalansirana ishrana tačnije nedovoljan ili nepravilan mineralno-vitaminski balans. Najčeće greške se prave sa unosom bjelančevina, kalcija, magnezija, vitamina B6 (piridoksin) i B9 (folna kiselina) i esencijanih masnih kiselina (onih koje oragnizam ne može sam sintetizirati, te se moraju unositi putem prehrane). Genetska predispozicija je takođe jedan od uroka nastanka hipertenzije u toku graviditeta, neki od imunoloških poremećaja, kao i spazam krvnih sudova koji nastaje kao posledica uticaja različitih serumskih i staničnih materija. Važno je naglasiti i značaj poremećaja razvoja krvnih sudova posteljice koji je uglavnom posledica konzumiranja cigareta prije i tokom trudnoće. Značajan je i podatak koji je nastao na temelju istraživanja provedenog na 5000 žena, kojim se ustanovilo da je nakon 40-te godine života rizik za pojavu nekog kardiovaskularnog oboljenja duplo veći kod žena koje su imale hipertenziju tokom trudnoće, nego kod onih koje tokom gradividiteta nisu imale takve probleme. Nije potvrđeno zašto je povišen krvni pritisak tokom trudnoće uzrok tim oboljenjema , samo se pretpostavlja da bi vodeći uzrok mogla biti pretilost .
KAKO PREPOZNATI HIPERTENZIJU U TRUDNOĆI ?
Prije svega, važno je istaći da svaka trudnica mora ispoštovati program redovnih kontrolnih pregleda pri kojima se mjeri i vrijednost krvnog pritiska, ali i sama u kućnim uslovima da redovno kontrološe tlak. Svako povećanje vrijednosti krvnog pritiska iznad 140/90 mm Hg smatra se hipertenzijom i alarmom da se odmah obrati ordinirajućem ljekaru.
Hipertenzija koja nastaje u trudnoći dijeli se u tri kategorije :
- hipertenzija
- preeklampsija
- eklampsija.
Za preeklampsiju je karakteristično da se osim povišenih vrijednosti krvnog pritiska ustanovi pozitivan nalaz bjelančevina u urinu , kao i edemi najčešće na nogama koji mogu biti izrazitii generalizirani. Eklampsija nastaje kao komplikacija neliječene preeklampsije. Kliničkom slikom eklampsije pored povišenog krvnog pritiska dominira pojava tonično-kloničkih grčeva cijelog tijela uz gubitak svijesti i zastoj disanja , odnosno javljaju se kovulzije koje veoma podsjećaju na one kod epileptičkog napada. Dakle, možemo zaključiti da hipertenzivna bolest u trudnoći može varirati od blago povišenog krvnog pritiska do stanja koje je opasno po život majke i djeteta odnosno eklampsije koju je neophodno liječiti u bolničkim uslovima. I u slučajevima fiziološki normalnog graviditeta , kardiovaskularni sistem i bubrezi trpe veoma velike promjene kao odgovor organizma žene na trudnoću. Osim na ova dva sistema , hipertenzija znatno utiče i na druge organe i organske sisteme, prvenstveno jetru i mozak trudnice. Tokom preeklampsije ili eklampsije, posebno biva pogođena jetra kada se javlja tzv. HELLP sindrom za koji je karakterističan trijas simptoma tačnije poremećaj u laboratorijskom smislu. Događa se :
- hemoliza ili razgradnja eritrocita , što je praćeno pojavom anemije i porastom bilirubina,
- pad broja trombocita (trombocitopenija)
- porast specifičnih jetrenih enzima (AST , ALT ).
Takođe je veoma značajno napomenuti da hipertenzivna bolest trudnice dovodi i do nedovoljnog i nepotpunog snabdijevanja ploda potrebnim materijama i kisikom, jer je lakša cirkulacija kroz placentu. Navedena stanja mogu imati za posledicu fetalni intrauterini zastoj, rast i smanjenje količine amnionske tekućine. Dakle, veoma je važno na vrijeme dijagnosticirati hipertenziju da bi se pravovremeno i adekvatno sprovela terapija, te izbjegla moguća intrauterina smrt ploda.
KAKO SE LIJEČI HIPERTENZIJA U TRUDNOĆI ?
U toku graviditeta ne mogu se ordinirati svi raspoloživi antihipertenzivi, te se radi o specifičnom liječenju ovog oboljenja. Mnogi od lijekova imaju neželjena , pa i nepoznata dejstva na plod te njihova primjena nije moguća. To predstavlja ozbiljan problem kako za majku, tako i za ordinirajućeg ginekologa. Nerijetko se u takvim slučajevima preporučuje i prekid trudnoće, o čemu konačnu odluku ipak donosi trudnica.
Pomenuću i jednu zanimljivost vezanu za ovu temu. Naime, istraživanja su pokazala da se fetusi majki koje su imale povišen krvni pritisak u trudnoći, iako se češće rađaju sa manjom tjelesnom masom, ipak imaju zrelija pluća što im omogućava da da dobro podnose zahtjeve spoljašnjeg svijeta . Svakako veoma važan faktor u liječenju trudničke hipertenzije je dijetoterapija koja se prilagođava ovisno o stepenu oboljenja. Ako se radi o preeklampsiji, bez obzira na njenu težinu, neophodno je sprovesti dijetetski režim ishrane sa smanjenim unosom natrija. Ukoliko se radi o bubrežnoj insuficijenciji mora se ordinirati hipoproteinska dijeta ( ishrana siromašna bjelančevinama). Kod gojaznih trudnica sa znacima preeklampsije, potrebno je propisati hipokalorijsku tj.redukcionu dijetu u kojoj će količina proteina ovisti od stepena arterijske hipertenzije i izraženosti edema.
Dijetetski režim kod eklampsije isti je kao i kod preeklampsije, s tim da pojava anurije (diureza manja od 100 ml/24h ) i oligurije (diureza manja od 500ml/dan) zahtijeva ograničen unos tekućine. Kalorijska vrijednost dnevnog jelovnika trebalo bi da zavisi od stepena uhranjenosti trudnice , a dnevna količina natrija od nivoa arterijske hipertenzije.
Kada govorimo o prevenciji hipertenzije, ne postoji još uvijek adekvatno rješenje , ali svakako pravovremena dijagnostika, odgovarajuća terapija i nadzor majke i ploda mogu dati dobre rezultate. Ono što je sigurno najbolje , to je blagovremena korekcija tjelesne mase gojaznih žena , prije začeća.
KOJA HRANA SE POSEBNO PREPORUČUJE U REGULACIJI TRUDNIČKE HIPERTENZIJE ?
Većinu savjeta i adekvatnu terapiju, trudnice koje boluju od povišenog krvnog pritiska dobiće od ginekologa , koji veoma često preporuči mirovanje tj.ležanje ali i hospitalizaciju u težim slučajevima kada prijeti opasnost od preeklampsije . Međutim, postoje neke stvari koje trudnica može i sama da primjeni u cilju liječenja među kojima je prvnstveno zdrava prehrana. Navešću neke od namirnica koje se preporučuju za regulaciju krvnog pritiska u trudnoći.
Hrana sa manje soli je sigurno prvi korak u liječenju hipertenzije. Zašto ?! So je ta koja zadržava tečnost u organizmu , što zahtijeva od srca da radi pojačano da bi se izbacio višak tekućine. Preporučena dnevna doza kuhinjske soli je oko 2 – 3 g , ali trudnicama savjetujem i manje da pi pritisak držale pod kontrolom. Takođe , ne samo trudnicama, generalno preporučujem da se u ishrani koristi kalijeva so koja može da se kupi na prostorima BiH ne samo u apotekama nego i u svim bolje snabdjevenim marketima. Poželjno je da stvorite i naviku čitanja deklaracija kada kupujete gootve namirnice, da biste saznali koliko soli sadrže. Umjesto soli i vegete možete koristiti suve začine poput peršuna, celera, mrkve, mente, lovora isl.
Riba je hrana koju bi trebalo da redovno konzumiraju trudnice, posebno one sa hipertenzijom, ali i preventivno. Zbog obilja omega-3 masnih kiselina koje pomažu dilataciju odnosno širenje krvnih sudova , doprinose sniženju krvnog pritiska , a i smanjuju mogućnost upalnih procesa. Uvijek birajte ribu sa niskim sadržaje žive, kao što je losos, pastrmka, škarpina, haringa i druge. Trudite se da je uvrstite najmanje 2 – 3 puta sedmično u jelovnik.
Banana je namirnica koja sadrži kalij, mineral koji snižava krvni pritisak i utiče na smanjenje otoka, odnosno skupljanje tečnosti u organizmu. Osim banane , namirnice bogate kalijem su paradajz, špinat, celer, suvo grožđe, prokelj, jogurt, krompir, lubenica, mahunarke ( bijeli grah, slanutak, leća), blitva, šipak, cvekla itd.
Orašasti plodovi su takođe namirnica izbora. Sadrže nezasićene masne kiseline omega-3, 6 i 9 koje štite kardiovaskularni sistem tako što snižavaju loš holesterol LDL, a podižu dobri HDL, te snižavaju krvni pritisak i tako rasterećuju srce, mozak i druge organe. Od minerala u orašastim plodovima su prisutni magnezij, selen, cink, željezo, bakar , fosfor i kalcij koji su značajno za očuvanje ošteg zdravstevnog stanja. Poseban zanačaj ima magnezij koji uspješno smanjuje stres, čija je kontrola takođe važna u regulaciji krvnog pritiska. Osim toga, magnezij smanjuje rizik od prijevremog poroda, te djeluje kao superhrana za mozak majke i za razvoj neurološkog sistema bebe. Preporučena količina orašastih plodova je jedna šaka dnevno (npr 10 badema ) ili do 200g sedmično.
Narandža je odličan izbor za buduće majke koje pate od hipertenzivne bolesti. Zahvaljujući visokom sadržaju vitamina C koji širi sužene krvne sudove, pomaže snižavanju krvnog pritiska. Odlični izvori vitamina C su i grjepfrut, limun, kivi, šipak, paprika, krompir, jagode , kupus.
Čokolada je vjerovatno iznenađenje među preporučenim namirnicama. Naravno, mora se konzumirati u ograničenoj količini i svakako sa što većim sadržajem kakaoa (50% i više) . Postavlja se pitanje zašto se preporučuje. Prije svega zbog visokog sadržaja magnezija koji utiče na širenje krvnih sudova i samim tim snižava krvni pritisak. Dnevna količina čokolade ne bi trebalo da bude veća od 30g.
Borovnica je voće izbora za trudnice koje boluju od hipertenzije. Odličan su izvor kalija, vitamina C, B6 i K. Imaju nizak glikemijski indeks , pa održavaju i dobar nivo glukoze u krvi. Sadrže i znatnu količinu pektina koji snižava holesterol.
Prijedlog soka koji može biti doručak ili zdrav međuobrok za trudnice : u blender stavite šoljicu borovnica, nasjeckanu bananu, šoljicu jogurta sa niskim procentom mliječne masti (do 1,6% mm) i šoljicu mladog špinata , izmiksajte i uvrstite u jelovnik .
