Ishrana majke u doba laktacije 

Dojenje zahtijeva od majki pravilnu ishranu te doprinosi vraćanju u normalnu tjelesnu formu kakva je bila prije graviditeta.

Piše: mr.sc. Olivera Babić, spec.za ishranu i dijetetiku

Mr.sc. Olivera Babić je specijalista za ishranu i dijetetiku. Magistrica Olivera Babić zaposlena je u Centru za nutricionizam i dijetetiku „NUTRIMEDIC“ u Doboju. Majčino mlijeko je idealna hrana za bebe, koju je priroda stvorila. Ono obezbjeđuje sve hranljive materije i sadrži idealnu količinu bjelančevina, masti, šećera, vode i drugih nutrijenata koji su bebi neophodni za pravilan rast i razvoj posebno tokom prvih šest mjeseci života. Zato je vrlo važno da se majka tokom trudnoće i u periodu dojenja hrani zdravo i kvalitetno. O ishrani majke tokom laktacije za časopis Roditelj piše  mr.sc. Olivera Babić, specijalista za ishranu i dijatetiku.

Dojenje je proces hranjenja djeteta majčinim mlijekom, ali i kontakt majke i bebe koji igra važnu ulogu u daljem psihomotornom razvoju djeteta kao i postavljanje temelja za postizanje dobrog imuniteta za cijeli život.  Iz toga proizlazi i zaključak da je od ogromnog značaja ishrana dojilje, koja bi trebalo da bude prilagođena prvenstveno nutritivnim zahtjevima novorođenčeta.

KAKAV JE ZNAČAJ DOJENJA?

Majčino mlijeko je idealna hrana za bebe, koju je priroda stvorila. Ono obezbjeđuje sve hranljive materije i sadrži idealnu količinu bjelančevina, masti, šećera, vode i drugih nutrijenata koji su bebi neophodni za pravilan rast i razvoj posebno tokom prvih šest mjeseci života. Trajanje dojenja je individualno i naravno da je korisnije za bebu da što duže traje, ali u principu traje i može se ostvariti samo dok funkcioniše veza majka – dijete.

Dojenjem beba dobija sve potrebne zaštitne i hranljive materije koje su mu neophodne, a sastav majčinog mlijeka se konstantno prilagođava potrebama djeteta.

Tokom dojenja sastav majčinog mlijeka se mijenja, te je prvih 48 sati nakon poroda kolostrum bogat hranljivim i zaštitnim materijama kojim beba dobija veoma važne nutrijente odgovorne za rast, snažan imunološki sistem i dobro zdravlje. Nakon 2 – 3 sedmice majčino mlijeko postaje zrelo.

Početkom dojenja mlijeko sadrži više mliječnog šećera čime se bebi utoli žeđ, a kasnije sadrži više masti, gušće je i zasiti bebu.

Ono zbog čega je majčino mlijeko posebno značajno za dijete je slijedeće :

  • lako je probavljivo jer sadrži digestivne enzime,
  • proteini u majčinom mlijeku štite bebu od alergijskih reakcija,
  • sadrži imunokomplekse tj. različite zaštitne materije, smatra se da ih ima oko 100 koje se ne mogu sintetizirati i dodati u mliječne formule, a koje štite bebu od raznih infekcija. Time se smanjuje mogućnost nastanka respiratornih oboljenja, urinarnih bolesti, meningitisa itd.
  • djeca koja doje rjeđe su izložena probavnim smetnjama poput dijareje i opstipacije
  • dojenje podstiče razvoj vilice
  • praktično je, higijenski opravdano a i prednosti dojenja se očituju tokom cijelog života.

KOJE SU PREDNOSTI DOJENJA ZA MAME ?

Dojenje ima pozitivan učinak na zdravlje i razvoj bebe, ali i na zdravlje majke.  Moram pomenuti podatak da je ustanovljeno da dugoročno dojenje djeluje pozitivno na majku jer smanjuje rizik od nastanka karcinoma jajnika, dojke i osteoporoze, a često kod onih koje imaju šećernu bolest pomaže uspostavljanju normalnog nivoa glukoze u krvi.

Osim toga, dojenje zahtijeva od majki pravilnu ishranu te doprinosi vraćanju u normalnu tjelesnu formu kakva je bila prije graviditeta. Moglo bi se kazati da je dojenje svojevrstan izazov za majčin organizam jer zahtijeva više energije. Nutritivno, to bi značilo da je prvih šest mjeseci potrebno unijeti dodatnih 300 kcal dnevno, a kasnije dodatnih 200 kcal. Energija za proizvodnju mlijeka dolazi iz dva izvora, a to su energija iz masnog tkiva koje je skladišteno tokom trudnoće i energija koja se obezbjeđuje povećanim unosom hrane. Dnevni energetski unos dojilja ne bi trebalo da bude manji od 1800 kcal. 

Bez obzira što većina majki želi da redukuje tjelesnu težinu odmah nakon poroda, ukoliko doje preporučuje se postepeni gubitak kilograma, jer veći i nagli gubitak tjelesne mase može smanjiti proizvodnju mlijeka i narušiti nutritivni status majke. Ukoliko je mršavljenje neophodno zbog drugih zdravstvenih razloga, optimalan gubitak je 0,5 do 1 kg sedmično. Svakako, neophodno je voditi računa da se i dalje unosi zdrava ali niskokalorična hrana bogata vitaminima, mineralima, dijetnim vlaknima i fitonutrijentima, kao što je povrće, voće, riba, žitarice i mliječni proizvodi.

KOJA HRANA JE KVALITETNA ZA DOBRO MLIJEKO DOJILJE?

Već sam naglasila da je za dobro mlijeko i njegovu dovoljnu količinu neophodna pravilna zdrava ishrana majke, ali i odmor i dobar san. Često se u periodu nakon poroda javljaju problemi sa anemijom, probavnim smetnjama, nemirom, preosjetljivošću, anksioznim napadima i sl. Za to vrijeme dojke obavljaju svoju prirodnu funkciju, stvaraju mlijeko da hrane bebu. Energetske potrebe dojilje veće su nego u trudnoći. Dojilja bi trebalo da unosi hranu koja sadrži energetske, gradivne i zaštitne materije, dakle što više nutritivno kvalitetnih sastojaka koji će omogućiti stvaranje i lučenje mlijeka, te obezbijediti normalno funkcionisanje majčinog organizma. Ishrana u periodu dojenja mora biti raznovrsna, ali također i prilagođena postojećim energetskim rezervama i aktivnostima majke. Naravno, za dojilje koje tokom trudnoće nisu dobile dovoljno tjelesne mase neophodan je veći dnevni energetski unos i obrnuto.

ŠTA UTIČE NA KVALITET MLIJEKA ?

Za sastav majčinog mlijeka uveliko se pobrinula priroda da osigura raznim biološkim mehanizmima sve neophodno za bebu. Kako sam naglasila, za dojenje je potreban veći unos energije i hranljivih materija putem ishrane i razvoj mehanizama koji osiguravaju prelazak hrane u humano mlijeko. Ako dojilja npr. unese manje hrane bogate mineralima kao što su kalcij, magnezij, kalij, fosfor i natrij , njihova količina u majčinom mlijeku je ipak dovoljna jer će se izvući postojeće zalihe iz njenog organizma, što naravno nije poželjno za imunitet, zdravlje i opšte stanje majke. Količina navedenih minerala je stalna u mlijeku majke, ali ono što ovisi isključivo od njene ishrane to su vitamini rastvorljivi u vodi , te selen, jod i pojedine masne kiseline. Ukoliko ih majka ne unosi u dovoljnoj količini, njihov sadržaj u mlijeku biće nedovoljan pa i za bebu neadekvatan.

Veoma važno je da istaknem da beba dolazi na svijet sa formiranim čulom mirisa i okusa. Već 4. ili 5. dana života može prepoznati miris mlijeka svoje majke. S toga se majkama koje doje preporučuje da izbjegavaju u ishrani namirnice jakog mirisa npr. kupus, karfiol, kelj i sl, jake začine kao što su biber, paprika, đumbir, hranu koja nadima (mahunarke), te kiselu hranu i sirće. Grčevi kod bebe su često poslijedica konzumacije hrane koja nadima, te je poželjno da za vrijeme dojenja majka takvu hranu izbjegava. Također hrana koja sadrži hemijske supstance kakvi su aditivi – konzervansi, arome, boje (obilježeni slovo E na proizvodima) ne treba biti prisutna u majčinom jelovniku, jer prelazi u mlijeko i beba je dobija dok sisa. 

Dojiljama se strogo zabranjuje i konzumacija alkohola, jer on usporava razvoj mozga kod bebe. Svakako treba izbaciti i gazirane napitke koji mogu uticati na pojavu razdražljivosti kod novorođenčeta. Oprez je potreban i sa unosom kafe – ne više od 2 šoljice dnevno. Ne treba pretjerivati ni sa konzumacijom čokolade, badema, lješnjaka , oraha. Ukoliko je majka pušač, neophodno je prestati sa uživanjem u nikotinu jer on smanjuje količinu mlijeka i ometa pražnjenje dojke. Stimulativna sredstva mogu izazvati plačljivost, razdražljivost i nesanicu kod bebe. Mnogi lijekovi se izlučuju kroz mlijeko, te je veoma važno konsultovati se sa ordinirajućim ljekarom ukoliko majka uzima određenu terapiju ili joj je neophodno ordinirati nešto od medikamenata dok traje dojenje.

KOJA HRANA JE PRPORUČLJIVA ZA DOJILJE?

Osnovno je da hrana uvijek bude svježa, bez aditiva i drugih kemikalija, ukusna i lijepo servirana. Kada su u pitanju proteini, preporučuje se nemasno meso – piletina, puretina, junetina, teletina, svinjetina; riba i morska i riječna – losos, pastrmka, skuša, oslić, jaja. U jelovniku bi trebalo da su svakodnevno raznovrsno povrće ( kao variva i kao salate , posebno zelena), svježe voće i kompoti bez šećera, mliječni proizvodi i integralne žitarice. Zabluda je da dojilja treba da pije velike količine kravljeg mlijeka „da bi se stvaralo mlijeko“. Ukoliko nema problema sa probavom, dovoljno je 0,5 l mlijeka dnevno jer bi trebalo da majka unosi i probiotske mliječne napitke kao što su jogurt, kiselo mlijeko, kefir i mladi svježi neslani sir.

Veoma važno za dojilju je da u toku dana unese dovoljnu količinu tečnosti i to najmanje 2 l dnevno da bi se stvarala dovoljna količina mlijeka. Preporučuje se iznad svega izvorska voda, negazirana mineralna voda, biljni čajevi i čajevi za dojilje bez šećera i razblaženi voćni sokovi kao što je sok od jabuke i borovnice , ali ne više od 0,4 l dnevno odnosno 2 čaše. Proizvodnju mlijeka stimulišu i čajevi od komorača, anisa i bosiljka. Da je unos tečnosti nedovoljan dojilja može prepoznati po urinu koji postaje taman i jakog mirisa. Tokom dojenja, posebno prvih dana nakon porođaja bitno je redovno pražnjenje crijeva i zbog opšteg zdravlja majke, ali zbog kvaliteta mlijeka. Za dobru probavu neophodan je redovan unos namirnica bogatih dijetnim vlaknima kao što su povrće, voće, jabuke, kompoti, suvo voće, zobene i druge pahuljice. Kao zaslađivač preporučuje se da dojilje koriste med.

Ukoliko je ishrana dojilje siromašna pojedinim mineralima i vitaminima, za proizvodnju mlijeka koristiće se zalihe, što majku vodi u nutritivni deficit. Ovo se posebno odnosi na kalcij. Ako u svakdonevnoj ishrani nema dovoljno kalcija, manjak se nadoknađuje kalcijem iz majčinih kostiju, te se održava odogovarujići nivo ovog minerala u majčinom mlijeku. Zbog svega navedenog, preporučuje se do 750 ml mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno, mnogo zelenog lisnatog povrća, kao i sitne ribe s kostima jer su to namirnice koje predstavljaju odličan izvor kalcija.

Moram samo istaći da ukoliko je majka vegeterijanac, u toku dana bi trebalo da unese 8 porcija žitarica, 6 porcija mahunarki, 5 porcija povrća i 4 porcije voća.      

PRIJEDLOG JELOVNIKA ZA DOJILJU 

Nakon buđenja može popiti čaj za dojilje zaslađen medom

Doručak : 2 kuhana jaja ili pečena na 1 kk ulja koštica grožđa, do 90g integralni hljeb (sa speltom isl), 200 ml jogurt ili kiselo mlijeko

300ml kompot po želji

Užina : 150g jabuka, kuvana zob sa 1kk meda

Ručak : 300ml paradjz čorba; 150g filet oslića – grilovan ili pečen ; 1 i ½ šolja šarene tjestenine, 150g mrkva – kao cušpajz ; 150g salata od cvekle začinjena maslinovim uljem

Užina : 2 medenjaka, 250ml cijeđena narandža

Večera : 2 kk putera, 90g integralni ili kukuruzni hljeb, 250ml mlijeko 2,8% mm, 1kk meda  

Zalogaj tokom noći po potrebi – 250ml jogurt sa pšeničnim klicama, 1 komad raženog tosta 

POVEZANI ČLANCI

Zadnje objave