Piše: dr. Gajić Miroslav pedijatar-neonatolog
2009 godine Gajić Miroslav je pedijatar-neonatolog stalno zaposlen na Klinici za Ginekologiju i akušerstvo UKC BL od 2009. godine,a redovno kao pedijatar konsultant u pedijatrijskoj ordinaciji ” Bambi” u Banjaluci.Rodjen 17.12.1974 god. u SR Njemačkoj.Srednju medicinsku školu završio u Banjaluci.Diplomirao na medicinskom fakultetu u Nišu 2005. god Specijalizaciju iz pedijatrije završio na Medicinskom fakultetu u Banjaluci 2012.Program uže specijalizacije iz neonatologija završio na a Medicinskom fakultetu u Beogradu 2019. god…Radio na poslovima marketing menadžera u farmaceutskoj kompaniji Medico Uno u periodu od 2005. do 2009.
Infantilne kolike predstavljaju kliničko stanje koje se karakteriše ponavljanim epizodama neutješnog plača, uznemirenosti i razdražljivosti. Javljaju se najčešće u večernjim časovima kod inače zdravih beba u prvih 5 mjeseci života. Zadatak ljekara praktičara je da objasni roditeljima da svaka uznemirenost i plačljivost nisu rezultat kolika.
Četiri su dijagnostička kriterijuma za postavljanje dijagnoze infantilnih kolika:
- Epizode neutješnog plača, uznemirenosti i iritabilnosti traju 3 ili više sati dnevno i javljaju se najmanje 3 dana nedjeljno, a najmanje traju jednu nedjelju
- Početak i prestanak svih simptoma do petog mjeseca života
- Ponavljanje i produžene epizode plača, uznemirenosti i iritabilnosti nastaju bez vidljivog razloga i ne mogu se spriječiti mjerama roditelja
- Ne postoje klinički dokazi zaostajanja u rastu i razvoju niti znaci bolesti novorođenčeta.
Incidencija javljanja je od 5% do 35%, po nekim autorima i do 40%. Jednaka je zastupljenost kod muške i ženske novorođenčadi.
Kao mogući uzroci navode se poremećaji pokretljivosti crijeva, visceralna pokretljivost, niži stepen inflamacije, razlika u sastavu mikrobiološke flore GIT-a. Iako uzrok infantilnih kolika nije do kraja poznat postoje razlike u sastavu mikrobiološke flore u prvih tri mjeseca života kod dojenčadi sa kolikama i bez kolika. Dojenčad sa kolikama imaju manje lactobacila, bifidobakterija kao i bakterija koje proizvode butirat, a nose više potencijalnih patogenih bakterija E. Coli, Klebsiella, Pseudomonas. Laktoza je složeni šećer, disaharid koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima, a ima ga nešto više u majčinom mlijeku. Laktaza je enzim koji se luče crijevne resice proksimalnog dijela tankog crijeva i on učestvuje u metabolizmu laktoze, razlažući je na proste šećere (galaktozu i glukozu) koji se lakše apsorbuju iz GIT-a ostvarujući tako bolji energetski benefit, pospješuju apsorpciju Ca iz mlijeka i ostvaruju pozitivne efekte na stvaranje optimlane mikroflore u crijevima. U slučaju nedostatka laktaze, laktoza se slabije metaboliše (razlaže na proste šećere) kao takva prelazi u debelo crijevo gdje se u uslovima anaerobnog metabolizma i razgradnje stvaraju gasovi ali i drugi štetni metabiliti koji pogoduju razvoju potencijalno patogenih bakterija što sve pozitivno utiče na izazivanje digetivnih tegoba ( nadutost, kolika, proliva…)
Co-Lactasa koja sadrže enzim laktazu koja pospješuje metabolizam laktoze, a samim tim dovode i do poboljšanja simptoma gastrointestinalnih problema novorođenčadi i dojenčadi prije svakog obroka po četiri kapi.
Način primjene: primjenjuju se u kombiciji sa majčinim mlijekom, aplicirati kapi u manju količinu majčinog mlijeka i dati bebi, a zatim nastaviti dojenje.
Ukoliko se koristi zamrznuto majčnno mlijeko potrebno ga je zagrijati na željenu temoeraturu, a potom dodati kapi. Ukoliko je beba na ishrani adaptiranom mliječnom formukom savjetuje se aplicirati kapi u bočicu sa pripremljenim mlijekom a potom bočicu dobro „promućkati“ prije hranjenja.
Co-lactasa kapi ostvaruju trenutni efekat nakon same primjene razlažući laktozu na proste šećere što pozitivno utiče na dalji njen metabolizam i smanjenje digestivnih tegoba. Dužina i učestalost primjene Co-lactase kapi zavisi od intenziteta i učestalosti javljanja epizoda napada infantilnih kolika i domenu su procjene pedijatra za svakog pacijenta pojedinačno.