Prehrana u trudnoći je važna jer prekomjerna i nedovoljna prehrana nepovoljno utiče na tok i ishod trudnoće (težina djeteta)
Piše: Dr. Suada Tinjić , specijalista je ginekologije i akušerstva, i subspecijalista humane reprodukcije i regenerativne medicine
Biografija: Dr. Suada Tinjić od 2005. godine predvodi stručni medicinski tim na svojoj poliklinici “Korak do života” u Tuzli. Ovom koraku otvaranja privatne ginekološke klinike, prethodilo je 12 godina iskustva i rada na Univerzitetsko kliničkom centru Tuzla. Specijalista je ginekologije i akušerstva, i subspecijalista humane reprodukcije i regenerativne medicine. Zvanje doktora medicine, dr. Tinjić je stekla na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a specijalizaciju za ginekologiju i akušerstvo na Univerzitetsko-kliničkom centru u Tuzli. Posjeduje Master iz humane reprodukcije i zvanje doktora nauka (PhD) od Sarajevo School of Science and Technology, oblast regenerativne medicine. Dr. Suada Tinjić ostvarila je saradnju sa eminentnim stručnjacima i centrima koji su priznati na internacionalnom nivou iz oblasti ginekologije, perinatologije, humane reprodukcije i regenerativne medicine. Kontinurano ulaže u edukacije iz oblasti ginekologije i akušerstva, ultrazvučne dijagnostike, collor doplera, ginekološke citologije, fetalne ehokardiografije, dijagnostičke i operativne histeroskopije, a posebno se posvetila postupcima i procedurama IVF-a (vantjelesne oplodnje) i ovarijalne rejuvenacije (podmlađivanja jajnika).
Od 2016., dr. Suada Tinjić je direktor i glavni edukator Ian Donald škole ultrazvuka u medicini Tuzla. Članica je upravnog odbora Svjetske asocijacije perinatalne medicine (World Association of Perinatal Medicine), kao i naučnog odbora Jugoistočne Evropske asocijacije za biologiju i regenerativnu medicinu (SEEBRA). U polju medicine, dr. Tinjić je autorica velikog broja istraživačko-naučnih članaka, kontributor i autor poglavlja knjiga, novinskih članaka, webinara, simpozijuma i edukativnih emisija. Organizator je naučnih skupova na međunarodnom nivou iz oblasti ginekologije, perinatologije, humane reprodukcije, i regenerativne medicine.
Da li trudnica treba jesti za dvoje i šta treba da jede? Koja je idealna težina koju trudnica treba da ima tokom trudnoće. O prehrani i prirastu tjelesne težine u trudnoći za časopis piše Dr. Suada Tinjić , specijalista je ginekologije i akušerstva, i subspecijalista humane reprodukcije i regenerativne medicine
Prehrana u trudnoći je važna jer prekomjerna i nedovoljna prehrana nepovoljno utiče na tok i ishod trudnoće (težina djeteta). Prekomjerna prehrana povećava učestalost EPH gestoze, prijevremenog porođaja, perinatalni mortalitet.
Prehrana u trudnoći
Prehrana u trudnoći je važna jer prekomjerna i nedovoljna prehrana nepovoljno utiče na tok i ishod trudnoće (težina djeteta).
Prekomjerna prehrana povećava učestalost EPH gestoze, prijevremenog porođaja, perinatalni mortalitet. Nedovoljna prehrana rezultira rađanjem većeg broja djece male porođajne težine.
Prehrana ima svoj kvalitativni i kvantitativni aspekt
- količina i kvalitet
- esencijalne aminokiseline
Količina unesene hrane ovisi o stupnju trudnoće. Manja je u početku nego na kraju trudnoće, ali ovisi i o aktivnosti trudnice. Manje treba trudnica koja miruje od one koja nastavlja svoju raniju fizičku aktivnost.
Količina unijetih tvari ovisi i o konstitucije majke, odnosno njenoj težini i visini sa kojom počinju trudnoću. Mala i mršava trudnica treba manju količinu kalorija za održavanje metabolizma, nego visoka i pretila žena, premda im fizičke aktivnosti mogu biti jednake.
Ishrana je jedan od najvažnijih elemenata, kojoj se treba posvetiti pažnja tokom trudnoće. U prvim mjesecima ona ne treba da se bitno razlikuje od ishrane prije trudnoće. Ukoliko obavlja običnu djelatnost trudnica treba dnevno da unese oko 2500kcal (100g masti,100g bjelančevina i 300g ugljenih hidrata).
Koliki je normalni prirast tjelesne težine?
Istraživanja tog problema počinju tek 30-tih godina 20 stoljeća. Niz podataka govori da je optimalni prirast težine u trudnoći oko 12kg, za žene prosječne visine i težine, tj. visoke 163 +- 6 cm i teške61(+ -) 8,6 kg. Prirast težine nastaje zbog nakupljanja bjelančevina, masti ili vode.
Iz studije Tompsona i saradnika pokazuje se da tokom trudnoće, trudnica nakupi u ekstragenitalnim i genitalnim organima 7,5 kg vode, 3,8 kg masti i 925 g bjelančevina. Kalorijska vrijednost tih nakupljenih ergenata iznosi 46.000 kalorija, osim toga trudnica koja spava 8 sati, radi lakši fizički ili umni posao, i koja se daljih osam sati bavi djecom ili lakšim kućnim poslovima, treba za stvaranje energije i svoj bazalni metabolizam dodatnih 2600 kalorija
Na taj način trudnica prosječne težine koja radi lagan posao i koja oteža 12 kg, treba tokom trudnoće potrošiti dodatnih 70000 cal , to podijelivši sa 280 dana trajanja trudnoće, dobije se da trudnica na dan treba pojesti 250 kal više nego je jela prije trudnoće a pošto su u trudnoći aktivnosti reducira preporučuje se pojesti 200 kal više , što je 3 dl mlijeka ili 3-4 komada više (pogrešno je jesti za dvoje)
Budući da većina prosječnih žena za održavanje tjelesne težine uz umjerenu aktivnost treba 2000 do 2100 kal, trudnica ne treba jesti više od 2200 do 2300 kal.
S obzirom da 15-20% tokom kraćeg ili dužeg razdoblja trudnoće miruje, njihova ukupna potreba za kalorijama se smanjuje na 1800 kal.
Dnevni unos
- Trudnica treba jesti 60 g bjelančevina (250kal) 50 % unosa hrane treba da bude animalnog porijekla
- Ostatak od 1300 kal 1/3 masti
- Ostali dio ugljikohidrati
- Ostale tvari vitamine i minerali dovoljno zastupljeni u mješovitoj prehrani
Bjelančevine životinjskog porijekla treba da budu više zastupljene, jer su one najbolji materijal za izgradnju tkiva a i bolje se iskorištavaju u organizmu trudnice. Osim toga neophodno je unošenje dovoljne količine vitamina. Preporučuju se sljedeće namirnice: povrće, salate, mlijeko i mliječne prerađevine, žumance, džigerica, meso, piletina, riba, crni hljeb i voće.
Namirnice koje treba izbjegavati su: slanina, masna, sušena i usoljena mesa, pomfrit, pite, tijesta, špageti, kolači, slatkiši, alkoholna pića, kikiriki i slično, te veće količine voća i sokova.
U trudnoći je normalno da se dobije 10kg, ali ne i više od 15kg!
Tokom trudnoće subjektivno u trudnica postoji različita potreba za hranom, koja se očituje kao osjećaj gladi
Prvih 12 nedjelja u pravilu postoji mučnina pa obično trudnice manje jedu , nema povećanja težine a nekada i gube na težini. Nakon toga povećava se želja za hranom.
Sa 14 nedjelja dolazi do prirasta 1,3 kg, sa 16 nedjelja 2,6 kg, a nakon toga sedmični prirast 525 g, sve do kraja 24 nedjelje je 500 g , nakon toga se smanjuje od 29-32 nedjelje na 475g.
Od 33-36 nedjelje 450 g, 36-39 350g a u zadnjoj nedjelji samo 150 g. Prehrana majke može uticati na rast čeda. Jednostavan način regulisanja prehrane majke i ujedno rasta čeda – vaganje 1 puta sedmično Neredovna prehrana trudnice u nerazvijenim zemljama ima za posljedicu rođenje djece male porođajne težine. Kod nas to nije često, ali ima trudnica koje konzumiraju alkohol, duhan ili prekomjerno rade, također i druga krajnost da trudnice previše jedu.
Zdrava ishrana vrlo je značajan dio trudnoće. Ako se vi u trudnoći zdravo hranite, i vaše dijete u stomaku živjet će zdravo.
