Dr. Jerko Brzica: Proljev kod dojenčadi i male djece

Proljev kod beba i djece najčešće je virusni i to je prilično bezazlena bolest, dok je bakterijski opasniji,  ali i srećom se rjeđe javlja.  

Piše: dr. Jerko Brzica, specijalista pedijatrije 

Proljev je poremećaj uobičajene crijevne funkcije kada dolazi do učestalog pražnjenja crijeva popraćenog tekućom ili rjeđom stolicom. Predstavlja jedan od najčešćih simptoma koji ukazuju na poremećaj u funkciji probavnih organa. Ukoliko kod vaše bebe ili malog djeteta opazite tri ili više vodenaste, rijetke, štrcajuće stolice u jednom danu, koje mogu i ne moraju biti praćene pojavom sluzi ili krvi, radi se o proljevu.

Proljev kod dojenčadi i djece može biti uzrokovan virusnim i bakterijskim  oboljenjima, a kod beba je češće u pitanju promjena u prehrani.

Proljev kod beba i djece najčešće je virusni i to je prilično bezazlena bolest, dok je bakterijski opasniji,  ali i srećom se rjeđe javlja.  Bebe do šest mjeseci ako su isključivo dojene rijetko obolijevaju od proljeva jer su još uvijek zaštićene majčinim antitijelima. Proljev kod beba najčešće dolazi kada su već upoznati s krutom hranom, te je nešto u toj prehrani potaknulo stvaranje proljeva. Osim hrane, vjerojatnije je da će kod bebe proljev izazvati virus nego li bakterija. Virusni proljevi češći su u ljeto i u jesen, a posebice rotavirus i enterovirusi.

Smatra se da svako dijete uzrasta do 3 godine ima 1-2 epizode akutnog proljeva različitog uzroka u toku jedne godine. Proljev predstavlja jedan od najučestalijih razloga za hospitalizaciju djece, a što je dijete mlađeg uzrasta to je rizik da bolest koja je praćena proljev zahtijeva hospitalizaciju veći.

Najveći problem kod dojenčadi i male djece je što proljev često prati dehidracija, gubitak vode i elektrolita koji može izazvati ozbiljne poremećaje u organizmu.

Dehidracija je metabolički poremećaj u organizmu koji nastaje kada se gubi tekućina, a s njom i elektroliti. Dojenčad i mala djeca su osobito skloni dehidraciji jer njihovi regulatorni mehanizmi nisu zreli, pa gubitak tekućine i elektrolita čak i u maloj količini za njih predstavlja ozbiljan poremećaj. Zbog toga pri pojavi gubitka tekućine proljevom, povraćanjem ili visokom temperaturom svakako treba odmah pristupiti rehidriranju.

Liječenje proljeva i korekcija dehidracije

Najnovije spoznaje govore da kod proljeva ne treba držati strogu dijetu ili izgladnjivati dijete, jer se onda tek pokrenu metabolički procesi koji za bebu i malo dijete mogu biti jako opasni. Ako majka doji bebu koja ima proljev, treba nastaviti dojiti čim više i što češće može uz kraće trajanje dojenja.

Preporučava se dodati rehidracijsku sol i probiotike. Sredstvo koje se koristi za oralnu rehidraciju je Humana Elektrolyt sa ukusom komorača (od rođenja pa nadalje) ili banane (poslije 12. mjeseca).  Humana Elektrolyt se koristi za brzu nadoknadu mineralnih materija i tečnosti u prvih 3-6 sati u prvom danu akutnog proljeva.

 

Dojenčad koja su na adaptiranom mlijeku mogu uzimati posebne formule za proljev koje su bez laktoze ili sa sastojcima koje pospješuju liječenje proljeva.  Jedna takva formula s tradicijom preko 40 godina je Humana HN (ranije poznata kao Humana 9).

 

Humana HN kao dijetetski proizvod je prikladna kod proljeva kao i kod dispepsije dojenčadi, uz nadzor liječnika. Humana HN sadrži sve mineralne tvari, elemente u tragovima i vitamine u količinama koje pokrivaju sve dnevne potrebe. Uz navedeno sadrži i  GOS (galaktooligosaharide) koji predstavljaju važne balastne tvari kakve nalazimo i u majčinom mlijeku koji podražavaju uspostavu normalne crijevne flore.

Humana HN sadrži i 15,3% praha banane (dehidrirano vlakno banane) što pomaže formiranje stolice i daje odličan okus. Moguće je pripremiti i kao napitak za bočicu i kao kašicu za jelo. Primjenjuje se od novorođenačke dobi, dojenčadi, djece ,a i kod odraslih. Na bazi je kravljeg mlijeka, ali sa smanjenim sadržajem laktoze (1,5g/100ml) – zbog čega se primjećuje smanjenje simptoma u vezi sa insuficijencijom probave laktoze. Djeca sklona alergijama na proteine kravljeg mlijeka, koja imaju galaktozemiju, te ona koja ne podnose kravlje mlijeko, laktozu, fruktozu i saharozu ne smiju uzimati ovaj proizvod kao terapiju kod proljeva. U navedenim slučajevima, u dogovoru s liječnikom, treba preći na hranu bez laktoze ili drugu hipoalergenu mliječnu formulu.

Dijeta kod proljeva za malu djecu djecu treba biti normalna, pod čime se misli na zdravu, laganu, ujednačenu prehranu te kuhana jela koja nisu teška niti masna. Od tekućina se najviše preporučuje voda. Čaj je isto dobra opcija za proljev, a najbolje je dati šipkov čaj jer on „zatvara“. 

Kao prevencija vrlo je važno održavati higijenu prostora i pribora za bebe da ne bi došlo do proljeva. Majke koje doje svoje bebe trebaju posebno paziti na higijenu grudi i bradavica. Pri pripremi hrane preporuča se upotrebljavati svježe namirnice, a skladištenje kašica i praškastih pripravaka za kašice ili adaptiranog mlijeka, ako beba nije na majčinom mlijeku, treba biti strogo prema uputama na ambalaži – u suhom prostoru, u kutijama ili posudama koje se mogu dobro zatvoriti.