Edukacija trudnica dokazano poboljšava zadovoljstvo porodilje te čini porod lijepim iskustvom ukoliko je naravno riječ o nekompliciranom porodu.
Intervju: dr Emil Eminović, specijalista ginekologije i akušerstva
Porod je jedno od najvažnijih i najemotivnijih iskustava u životu žene, ali je istovremeno i događaj koji nerijetko prate strah, nesigurnost i brojna pitanja. Priprema za porod – kako fizička, tako i psihička – može značajno doprinijeti da ovo iskustvo protekne lakše i sa što manje stresa. O važnosti edukacije trudnica, psihičkoj pripremi i podršci partnera, redovnim pregledima, fizičkoj aktivnosti, pravilnoj ishrani i razlikama između prirodnog poroda i carskog reza, razgovarali smo s dr. Emilom Eminovićem, specijalistom ginekologije i akušerstva.
Kada je idealno vrijeme da trudnica krene s pripremama za porod i šta one sve obuhvataju?
Priprema za porod u širem smislu počinje od trenutka kada žena sazna da je trudna, a užem smislu od početka trećeg trimestra, tj između 28. i 30. nedjelje trudnoće.
Posebna preporuka je pohađanje edukacija za trudnice tokom kojih se teorijski upoznaju sa tokom i fazama samog poroda, tehnikama disanja i relaksacije za vrijeme kontrakcija, ulozi partnera tokom trudnoće i poroda i sl. Takvi kursevi educiraju i o periodu nakon poroda, adekvatnoj njezi porodilje i novorođenčeta, dojenju i sl.
Jako je važna psihička priprema kao što je razgovor sa partnerom, razmatranje o prisustvu partnera na porodu, razgovor sa ginekologom o očekivanjima na porodu, potencijalnim dilemama i strahovima te o izboru anestezije i tehnikama ublažavanja boli. Fizička priprema podrazumijeva vježbe zdjeličnog dna (Kegelove vježbe), lagane aerobne vježbe te eventualno vježbe istezanja prilagođene trudnoći (prenatalna joga).
Za sami kraj ostaje još priprema torbe za porodilište i potrebne lične i medicinske dokumentacije.
Koje su najvažnije preporuke za trudnice u trećem trimestru?
U trećem trimestru trudnoće (od 28. nedjelje) važno je redovno ići na preglede i pripremiti se za porod. Kod zdravih trudnica uobičajena učestalost pregleda je svake četiri sedmice, od 28. nedjelje običo pratimo rast ploda svake dvije sedmice, te od 36. sedmice snimamo CTG jednom sedmično sve do termina poroda. Na tim pregledima povremeno kontrolišemo položaj bebe, krvni pritisak, te osnovne laboratorijske nalaze kao što su krvna slika i osnovni nalaz urina. Između 36. i 37. nedjelje obično se uzimaju brisevi za streptokok grupe B radi prevencije infekcije novorođenčeta koja može biti veoma opasna.
Uz redovne preglede trudnicama savjetujemo da prate pokrete bebe. Obično trudnice pitaju šta to znači? Važno je upoznati “normalan” obrazac kretanja bebe i pravovremeno reagovati ako dođe do odstupanja od tog obrasca, naročito u smislu smanjene pokretljivosti u odnosu na dosadašnje navike. Bebe su obično najaktivnije nakon obroka te navečer u toku mirovanja majke iako to nije pravilo, bitno je upoznati šta je “normalno” za Vašu bebu. Kako trudnica može provjeriti pokrete bebe u trenucima zabrinutosti? Obično savjetujemo kratku umjerenu fizičku aktivnost kao što su stepenice ili par čučnjeva ukoliko ne postoji neka zdravstvena prepreka za majku, i uzimanje slatkog ili hladnog napitka. Ukoliko se nakon navedenih aktivnosti vrate uobičajeni pokreti ploda to je dobar znak. Bez obzira na smještaj bebe u trbuhu ona ima ritam budnosti i sna pa često su smanjeni pokreti posljedica sna bebe ali svakako bilo kakva sumnja na smanjene pokrete zahtjeva pregled ginekologa.
Treba pomenuti da opće akušerske smjernice navode da normalna učestalost pokreta iznosi 10 u vremenskom intervalu od 2 sata ali često trudnice, naročito prvorotke teško prate navedeni ritam zbog čega naglašavam važnost praćenja uobičajenog, naviknutog ritma kretanja bebe.
Treba obratiti pažnju i na druge simptome upozorenja kao što su glavobolja, bolovi u trbuhu, oticanje lica ili ruku, krvarenje ili oticanje plodove vode. Ovi simptomi i znaci zahtjevaju ljekarski pregled.
Koliko su psihička priprema i podrška partnera važni za lakši porod?
Psihička priprema i podrška bliske osobe, najčešće partnera, igraju značajnu ulogu u toku poroda. Istraživanja i smjernice pokazuju da je kontinuirana emocionalna podrška tokom poroda povezana sa većim zadovoljstvom, manjom anksioznošću i manjom vjerojatnoćom ljekarske intervencije kao što su asistirani porod i carski rez.
Dakle, psihička priprema kroz edukacije, emocionalna sigurnost, razumijevanje toka poroda i aktivna podrška partnera definitivno olakšavaju porođaj.
Na koji način trudnice mogu savladati strah od poroda?
Strah od poroda se zove tokofobija i čest je osjećaj kod trudnica, ali se može ublažiti adekvatnom pripremom. Najbitnija je edukacija o porodu. Važno je da se trudnice informišu iz pouzdanih izvora, od strane ljekara, babica ili putem škola za trudnice. Ključno je da trudnice poznaju faze poroda, da otprilike stvore sliku o tome šta mogu očekivati u kojoj fazi, te kako adekvatno reagovati i surađivati. Trudnice koje se informišu i educiraju imaju više samopouzdanja i manje straha. Rijetko, ali ako je potrebno, moguća je i stručna psihološka podrška i savjetovanje. Vrlo važno je i povjerenje prema babici i ljekaru tokom poroda.
Koliko je značajna edukacija trudnica kroz škole za trudnice i kurseve disanja i relaksacije?
Edukacija trudnica dokazano poboljšava zadovoljstvo porodilje te čini porod lijepim iskustvom ukoliko je naravno riječ o nekompliciranom porodu. Istraživanja su dokazala da prenatalni kursevi smanjuju strah i anksioznost kod trudnica te povećavaju njihovo samopouzdanje u porodu. Osim smanjenja boli i stresa, ove edukacije omogućuju trudnicama da upoznaju druge buduće majke, razmjenjuju iskustva i osjećaju međusobnu podršku. Partneri također sudjeluju i uče kako pomoći, naročito tokom kontrakcija. Češto se na školama nauče i osnove brige o bebi, dojenju te načinu održavanja rane ukoliko je učinjena epiziotomija ili eventualno održavanje higijene nakon carskog reza.
Preporuke u vezi sa fizičkom aktivnošću u trudnoći – šta se preporučuje, a šta treba izbjegavati?
Redovna fizička aktivnost u trudnoći je sigurna i korisna za majku i bebu. Vodeća svjetska udruženja ginekologa i akušera potiču trudnice sa urednom trudnoćom na umjerene vježbe kao što su hodanje, plivanje, vožnja sobnog bicikla, prenatalna joga. Po tim preporukama ukupno trajanje vježbi je oko 2,5 sata sedmično. Vježbe jačanja zdjeličnog dna i vježbe istezanja također se preporučuju, jer mogu smanjiti bol u leđima i ubrzati oporavak. Dozvoljeno je i vježbanje u teretani blagog do umjerenog intenziteta uz izbjegavanje vježbi koje povećavaju intraabdominalni pritisak poput čučnja ili vježbanja sa velikim opterećenjem. Trudnice bi trebale izbjegavati sportove sa visokim rizikom od pada ili udara u trbuh, zbog čega u preporukama i stoji samo sobno bilciklo. Naglo ili produženo izlaganje visokim temperaturama kao što su sauna ili vruća kupka nije preporučljivo. Nakon prvog trimestra trudnicama se savjetuje da ne leže dugo na leđima jer pritisak maternice sa plodom može poremetiti cirkulaciju. Sve pomenute preporuke se odnose na zdrave trudnice sa urednim tokom trudnoće. Ukoliko postoji bilo kakav zdravstveni problem kod majke ili je riječ o visokorizičnoj trudnoći bilo kakva dodatna fizička aktivnost je moguća jedino nakon konsultacije sa nadležnim ljekarom.
Koliko pravilna ishrana i unos vitamina utiču na sam tok poroda i oporavak nakon njega?
Pravilna prehrana i suplementacija imaju veliki utjecaj na zdravlje majke i bebe, te indirektno na tok poroda i oporavak. Uravnotežena prehrana osigurava dovoljno energije za kontrakcije, a važni nutrijenti pomažu u razvoju ploda. Svjetska zdravstvena organizacija fokus stavlja na uzimanje željeza i folne kiseline kako bi se spriječila anemija, smanjio rizik od prijevremenog poroda i male porođajne težina ploda. Manjak željeza može dovesti i do umora, slabijih kontrakcija maternice i povećanog rizika od krvarenja, dok folati smanjuju rizik od urođenih mana i prijevremenog poroda. Također je važno u prehranu uključiti kalcij, vitamin D, proteine, omega-3 masne kiseline i druge vitamine/minerale kako bi se osigurao pravilan rast bebe i zdravlje majke. Preporučuje se prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, proteinima i nezasićenim masnim kiselinama te uzimanje prenatalnih vitamina. Treba objasniti da je važan umjeren kalorijski unos. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji majke koje nose jedan plod trebaju povećati kalorijski unos za otprilike 300-350 kalorija što svakako opovrgava čuveni savjet iz naroda “da treba jesti za dvoje”.
Interesantno pitanje koje nerijetko dobijem je da li je preporučeno jesti hurme? Rađena je i objavljena studija u Jordanu gdje je dokazano da žene koje su jele 5-6 hurmi dnevno, 4 sedmice pred očekivani termin poroda, su generalno imale bolji i lakši porod.
Kada i kako trudnica treba pripremiti bolničku torbu za porodilište?
Torbu za porodilšte najbolje je spremiti mjesec dana prije očekivanog termina poroda, otprilike kada se CTG zapisi počnu snimati. Torba za porodilište treba da sadrži ličnu i medicinsku dokumentaciju, pamučnu odjeću za boravak u bolnici te za porod, higijenske uloške, pamučni ili jednokratni veš, vlažne maramice, te druge svakodnevne toaletne potrepštine. Potrebno je također pripremiti stvari za bebu, slojevitu odjeću za otpust prema sezoni, pelene, laganu dekicu i autosjedalicu. Sve ovo treba na vrijeme spremiti kako bi se izbjegao nepotrebni stres kad porod krene.
Šta je važno znati o razlikama između prirodnog poroda i carskog reza?
Ovo pitanje je možda i najvažnije pitanje u ovom razgovoru. Vaginalni porod je prirodni proces kojim beba izlazi kroz porođajni kanal majke i kao takav je nezamjenjiv. Carski rez je nužna alternativa kada postoje medicinski opravdani razlozi da se porod ne dovrši prirodnim putem. Važno je razlikovati planirani od hitnog carskog reza. Najčešći razlozi za planirani carski rez su prethodni carski rez jer postoji rizik od pucanja maternice tokom kontrakcija na mjestu ožiljka iako je i ovo tema za diskusiju u porodilištu, zatim, kod prvorotki kod kojih je beba okrenuta zatkom odnosno guzom, kod nesrazmjera u veličini bebe i građe majke koji se utvrdi pregledom. Hitni carski rez se radi u svim situacijama kada su majka ili beba ugrožene te kad prirodni vaginalni porod ne ide uobičajenim tokom. Znači carski rez je uvijek opcija ako nešto krene po zlu! Carski rez je „carski“ samo po nazivu, sve ostalo je operativni zahvat sa svim potencijalnim anesteziološkim i operativnim komplikacijama. Ne postoji niti jedna prednost carskog reza u odnosu na prirodni porod, naravno kada je on moguć. To je najizvedeniji operativni zahvat u u svijetu, a statistika kaže da je u velikom procentu zloupotrebljen. Kalkulacije Svjetske zdravstvene organizacije predviđaju da će ukupni procenat carskih rezova do 2030 godine na globalnom nivou iznositi oko 30%. Obično je taj broj u tercijarnim centrima kao što su klinički centri u BiH i veći te ide i do 40% ali treba uzeti u obzir da se u takvim centrima dovršavaju komplikovane trudnoće koje često zahtjevaju operativni dovršetak.
Cilj je da se procenat carskih rezova smanji na 15-20% što je analizama utvrđeno da je medicinski indicirano. Negativne strane carskog reza su brojne, a pomenut ću samo najvažnije. Kod carskog reza imamo duži boravak u bolnici, veću vjerovatnoću boravka u intenzivnoj njezi, teži oporavak u odnosu na prirodni porod, teže uspostavljanje dojenja, veću vjerovatnoću za razvoj infekcije, te tromboembolijskih komplikacija. Napretkom medicine, iskustvom operativnog tima, istina je da su komplikacije svedene na minimum, ali rizik uvijek postoji. Od važnih dugoročnih postoperativnih komplikacija treba napomenuti stvaranje priraslica u trbuhu nakon operativnog zahvata, mogućnost nastanka trudnoće u ožiljku od carskog reza i abnormalna placentacija koja može oštetiti mokraćni mjehur. Tu su i posljedice za bebu o kojima se manje priča ali su jednako važne. Carski rez prije 39 punih nedjelja povećava šansu za respiratorne komplikacije kod bebe koje istini za volju rijetko ostavljaju trajne posljedice. Prolaskom bebe kroz porođajni kanal te su komplikacije manje vjerovatne radi fizioloških mehanizama koji to preveniraju. Prolaskom bebe kroz porođajni kanal osigurava se pravilna kolonizacija bebine kože „dobrim bakterijama“ dok se carskim rezom taj mikrobiom teže i sporije uspostavlja. Istraživanja o mikrobiomu bebe su dovela u vezu porod carskim rezom i povećan rizik od nastanka atopisjkih i alergijskih bolesti kao što je astma.
Vaša poruka trudnicama koje se spremaju za svoj prvi porod.
Svaki porod je jedistven, ali i nepredvidiv. U većini slučajeva protiče uredno i predstavlja lijepo i nezaboravno iskustvo. Strah od nepoznatog često dovede do lošeg iskustva na porodu bez objektivnih medicinskih razloga, stoga je jako važna adekvatna priprema trudnice. Edukacijom i adekvatnim informisanjem imamo trudnice koje vladaju situacijom, imaju više samopouzdanja, manje straha pa čak i u situacijama kada porod i ne ide predviđenim tempom. Jako je važno da trudnice steknu povjerenje u zdravstveni sistem, naročito babicu i ginekologa i da kroz porod idu kao tim.
Stoga, educirajte se, pitajte i birajte one koji vama ulijevaju najviše povjerenja.
Vjerujte u sebe i uživajte u svojoj trudnoći. Sretno!
