dr. Darko Knežević, specijalist ginekologije i porodništva – Carski rez

f392d96b379aac58af9019fd30e00b25

Carski rez je porodnička operacija kojom se otvaranjem trbušne stjenke i maternice vrši ekstrakcija ploda u poodmaklom stadiju trudnoće. Nasuprot vaginalnom porodu, carski rez se može nazvati i abdominalni porod. Zbog svog značaja ovo je jedan od važnijih operativnih zahvata u ginekologiji i porodništvu.

Ne zna se točno kada je prvi put izveden ovaj operativni zahvat. Prema jednoj legendi ovako je porođen rimski imperator Cezar i od toga naziv sectio cesarea. Druga legenda kaže kako je u srednjem vijeku neki njemački mesar, imenom Kajzer, uspješno porodio svoju suprugu ovim rezom, budući da se ona iz nekih razloga nije mogla poroditi vaginalnim putem. Po ovoj legendi ovaj zahvat je nazvan Kajzerov rez što u prevedu znači carski rez. U europskoj medicini zahvat se spominje još u XVI stoljeću kada je obvezno zavšavao smrtno po majku. Uvođenjem pravila sepse i asepse u XIX stoljeću smrtnost je smanjena ali se sam zahvat još uvijek rijetko izvodio.  Veliki napredak je postignut u razdoblju između Prvog i Drugog svjetskog rata otkrivanjem i usavršavanjem uterotonika čime se smanjilo atonično krvarenje i gotovo rutinska primjena transfuzije krvi kod ovog zahvata. Istovremeno se počinju primjenjivati i antbiotici koji su smanjili učestalost infekcije prije, tijekom i nakon samog operativnog zahvata. Svi ovi navodi pridonijeli se tome da se smrtnost majke nakon carskog reza smanjila ispod 1 %.

Carski rez je jedan od deset najčešće izvođenih operativnih zahvata sa osjetnom razlikom u incidenciji između pojedinih dijelova svijeta i pojedinih bolnica u istoj regiji. Čimbenici koji najviše pridonose učestalosti primjene carskog reza su: disproporcija ploda i zdjelice trudnice,  distocije (neadekvatna uterina aktivnost), prethodni carski rez, stav ploda zatkom, popriječni ili kosi stav ploda, intrauterina patnja ploda, intrauterini zastoj rasta ploda, prenesena trudnoća, višeplodna trudnoća, trudnoća u starijoj životnoj dobi, itd. Učestalost primjene ovog zahvata danas iznosi 10 – 25 %.

Indikacije za izvođenje carskog reza su ona stanja ili bolesti majke i/ili ploda zbog kojih se u interesu majke i djeteta trudnoća mora dovršiti carskim rezom. Dijele se na apsolutne, relativne i proširene.  Apsolutne indikacije su  ona stanja ili bolesti kod kojih je jedino abdominalnim putem moguć uspješan porod ploda. Relativne indikacije su ona stanja ili bolesti majke i/ili ploda koja bi se mogla pogoršati vaginalnim porodom te je stoga poželjno porod dovršiti abdominalnim putem.  Proširene indikacije su neka stanja ili bolesti kod kojih se porod može dovršiti vaginalnim putem ali je moguće bolji ishod primjenom carskog reza. Može se ukratko reći da je indikacija za carski rez: patnja ploda, patnja majke, prethodni carski rez, uska zdjelica, stav ploda zatkom te popriječni ili kosi stav.

Najvažnija kontraindikacija carskog reza je nepostojanje opravdane indikacije za izvođenje carskog reza. U našoj se ustanovi porod carskim rezom ne izvodi po želji trudnice ili tima koji vodi porod već na osnovu medicinski opravdane indikacije.

Rez na trbuhu može biti medijalni i paramedijalni koji se načini na trbuhu uzdužno ispod pupka u središnjoj liniji ili postranično, te suprapubični rez koji se načini poprečno na trbuhu 2 cm iznad stidne kosti. Suprapubični rez je estetski prihvatljiviji i najčešće primjenjivan dok se medijalni rez danas koristi samo u iznimno hitnim stanjima radi brže i lakše ekstrakcije ploda ili kada drugu vrstu reza nije moguće primjeniti iz nekog drugog razloga.

Dok je vaginalni porod moguće obaviti i u izvanbolničkim uvjetima carski rez je moguće obaviti samo u porodničkim ili kirurškim odjelima uz osiguranu anesteziju i postoperativnu njegu rodilje. Danas se na našim prostorima najčešće primjenuje opća endotrahealna anestezija kod koje se trudnica neposredno prije zahvata uspava te se budi kada se zahvat završi. Međutim, u našoj ustanovi u posljednje vrijeme na velika vrata ulazi spinalna anestezija tijekom koje je pacijentica budna, može razgovarati sa liječnicima i drugim medicinskim osobljem, a ne osjeća bol u operativnom polju, postoperativna bol je manja i oporavak mnogo brži. Spinalna anestezije je bolja i za samo dijete. Tijekom ovog oblika anestezije plod ne prima anestetike preko posteljice što se dešava u klasičnoj endotrahealnoj anesteziji i samim time dijete je po porodu čvršće i živahnije.

Ipak i pored sveg napretka suvremene medicine carski rez nije bezazlena operacija ali je morbiditet i mortalitet majke i ploda danas uvelike smanjen. Po nekim navodima u literaturi smatra se da je i danas prihvatljiva smrtnost majki 1-2/1000 žena. Potrebno je naglasiti da se carskim rezom ne osigurava život niti svoj novorođenčadi te da je prema nekim autorima smrtnost plodova do 3 %.

Novije preporuke govore da je potrebna pauza za ponovnu trudnoću nakon prve trudnoće završene carskim rezom 18 mjeseci jer trudnoća nakon carskog reza ima svoje specifičnosti. Ranije se smatralo da trudnoća dovršena carskim rezom jedanput zahtjeva dovršetak svake slijedeće trudnoće na isti način. Prema nekim autorima danas se oko 50% poroda nakon prethodnog carskog reza završi vaginalnim porodom. Bitno je naglasiti da se porod carskim rezom može obavljati dva, tri i više puta.

Iako se preferira vaginalni porod bitno je da nadležni ginekolog svaku trudnicu i trudnoću pomno razmotri te individualno odluči o načinu poroda jer je to jedini ispravni stav. Na ovaj se način postižu najbolji rezultati u vođenju trudnoće i ishodu poroda.