Boravkom na podu dijete ima više mogućnosti vježbati razne pokrete, jačati muskulaturu te razvijati senzoriku- vid, sluh, taktilni osjet, pažnju, koncentraciju te na koncu dijete ima i bolji intelektualni razvoj.
Danijela Rašić Markota, po struci doktorica, specijalizantica četvrte godine fizikalne medicine i rehabilitacije za Dom zdravlja Zagreb – Centar. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2013. godine. Nakon stažiranja radila je u ambulantama porodične medicine na zamjeni do početka specijalizacije.
Dr. Danijela Rašić Markotan na društvenoj mreži Instagram stoji iza profila @mama_fizijatrica, na kojem govori o važnosti razvoja motoričkih sposobnosti djece, obavljanju fizičke aktivnosti, prevenciji i očuvanju zdravlja. U svakodnevnoj interakciji sa ljudima povezuje iskustvo ljekara i majke dvoje djece. Svojim znanjem, savjetima i iskustvom nastoji pomoći roditeljima i djeci u rastu i razvoju te ih usmjeriti na što pravilniji psihomotorički razvoj. U nastavku Vam donosimo naš intervju sa dr. Danijelom.
Pored toga što ste ljekar vi ste i mama. Kako balansirate sve obaveze koje imate?
Moram priznati da nije baš lagano ali trudim se. Ima dana kada je teže, zbog posla, raznih obaveza i učenja, biti posvećen djeci pa onda dok učim djeci dam zadatke da crtaju, čitaju slikovnice, slažu slagalice i sl. Prednost je što sam im primjer za učenje te su uz mene zavoljele knjige/slikovnice.
Motorni razvoj djece je veoma važan. Na šta roditelji treba posebno da obrate pažnju?
Da ne sputavaju vlastito dijete te da mu dozvole rast i razvoj u sigurnoj okolini. Imam osjećaj da sve više djece jako puno vremena provodi u raznim njihaljkama, autosjedalicama-tzv.jajetu, nosiljkama umjesto da budu što više na podu. Boravkom na podu dijete ima više mogućnosti vježbati razne pokrete, jačati muskulaturu te razvijati senzoriku- vid, sluh, taktilni osjet, pažnju, koncentraciju te na koncu dijete ima i bolji intelektualni razvoj.
Kada postoji neki problem u motornom razvoju djece, kada se najčešće javi, u kojoj dobi?
Pojedine poteškoće se uoče već u rodilištu a neke kasnije razvojem djeteta kada se primjeti da dijete ne usvaja određene vještine koje bi po dobi trebalo. Najčešće roditelji primjete da se dijete samostalno ne rotira, ili da samostalno ne sjedi, ne puže ili ne hoda u okvirnom vremenskom periodu kada bi to dijete trebalo usvojiti.
Sve bebe su individualne i svaki razvoj je individualan. Međutim koji su vremenski intervali kada beba treba da se posjedne, kada da krene puzati i prohodati?
Obzirom da je svako dijete individua u fizikalnoj postoji širi raspon za određene vještine. Tako je raspon za usvajanje vještina puzanja i samostalnog posjedanja kod djece od 6 mjeseci pa sve do 10 mjeseci okvirno, s tim da većina djece u dobi od 8 mjeseci samostalno sjedi i usvojilo je vještinu puzanja. Dijete najčešće prohoda u dobi od 12, 13 mjeseci iako je za hod širi raspon i do 18 mjeseci. Svakako preporučam da, ukoliko roditelj primjeti poteškoće da se javi svom pedijatru na vrijeme koji će pogledati i procijeniti dijete te po potrebi uputiti fizijatru.
Kako roditelji mogu poticati psihomotorni razvoj djece?
U početku pravilnim rukovanjem pri svim aktivnostima s djetetom- tzv.babyhandlingom prilikom nošenja, dizanja/spuštanja, hranjenja, presvlačenja djeteta itd. Zatim ovisno o dobi djeteta adekvatnom stimulacijom razvoja kroz igru i podražaje od roditelja i okoline.
Pokrenuli ste instagram profil mama_fizijatrica. Koji je bio Vaš motiv za pokretanje profila?
Na ideju sam došla na početku pandemije Covid-19 kada sam, u sklopu specijalizacije iz Fizikalne medicine i rehabilitacije, bila na obilasku iz tzv. dječje fizikalne. Zbog strogog lockdowna i cijele situacije sa korona virusom pregledi su se često odgađali te bi nam dolazile bebe sve kasnije na prvi pregled. Svi znamo da su prvih 12 mjeseci izrazito bitni u razvoju te sam odlučila otvoriti profil i pisati o psihomotoričkom razvoju djeteta, dati neke važne upute/savjete roditeljima, usmjeriti ih kako stimulirati dijete u pojedinoj dobi, kako prepoznati odstupanja i na vrijeme potražiti stručnu pomoć itd.
Koliko Vam se često roditelji javljaju i postavljaju pitanja?
Jako često, skoro svakodnevno. Inbox mi je često pun pa odgovaram kad stignem. Uvijek naglasim da se ne mogu davati konkretni savjeti bez pregleda djeteta ali ljudima puno znači kad ih se usmjeri gdje da se jave na pregled, što pratiti kod djeteta i na što paziti itd.
Za kraj da li imate neki savjet za sve roditelje?
Da slušaju vlastiti instinkt. Ako ih nešto muči da se jave na pregled kod svog pedijatra a dalje po potrebi drugim specijalistima. Treba uvijek imati na umu da svako dijete ima svoj tempo razvoja i ne treba požurivati razvoj niti uspoređivati sa drugom djecom. Ono što možemo je poticati razvoj u okolini koja je sigurna za dijete, razumijeti dijete i biti mu potpora u svim procesima rasta i razvoja.
