Trudnoća se pojavljuje kao faktor rizika za komplikacije s COVID-om. Pregledom i analizom utvrđeno je da su trudnice koje su imale COVID-19 imale veću vjerovatnoću da će im trebati hospitalizacija, intenzivna njega i stavljanje na respirator, nego osobe koje nisu bile trudne.
Rizici su veći za trudnice koje su starije od 35 godina ili imaju astmu, pretilost, dijabetes ili hipertenziju i bolesti srca i bubrega.
Također, sva početna klinička ispitivanja vakcina protiv koronavirusa isključila su trudnice i dojilje, tako da nema toliko čvrstih dokaza da su cjepiva za njih sigurna, kao i za opću populaciju. No, dolazi još podataka: Pfizer trenutno provodi ispitivanje vakcine koje uključuje 4.000 trudnica koje su trudne između 24 i 34 sedmice, kako bi se vidjelo koliko je vakcina efikasna i koliko je sigurna. Očekuje se da će rezultati biti dostupni do kraja juna ili jula.
U međuvremenu, postoji nekoliko izvora informacija koji sugerišu da su vakcine zapravo sigurne. Prvo, način rada vakcina sugeriše da ne bi trebale biti opasne. Drugo, nekoliko desetaka žena je zatrudnjelo tokom kliničkih ispitivanja Pfizer i Moderna vakcina, a te žene nisu imale negativne efekte od vakcina.
I na kraju, informacije koje su sredinom februara objavili američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti pružaju više sigurnosti trudnicama. Otkrili su da je od 55 miliona doza Pfizer-BioNtech i Moderne koje su do tada iskorištene u SAD-u, više od 30.000 vakcina dato trudnicama, a nije bilo povećanja štetnih ishoda poput pobačaja ili urođenih oštećenja.
Donošenje individualnog izbora
Da li bi se trudnice trebale vakcinisati?
Budući da još uvijek nedostaju podaci iz kliničkih ispitivanja, trudnice trebaju razgovarati sa njihovim doktorima prije nego što odluče hoće li primiti vakcinu protiv koronavirusa – to je lični izbor. Možda ćete razmotriti rizik od izloženosti virusu, kao i da li imate neke postojeće probleme koji bi vas mogli kvalifikovati kao još veći rizik.
Kada pogledate grupu žena, i dalje se čini da je većina trudnica imala blage do umjerene simptome od COVIDa, a velika većina beba rodit će se na vrijeme i biti zdrava. Odluka je lakša ako žena ima faktore rizika ili rizikuje da bude izložena COVID-u, nego što je to slučaj za ljude niskog rizika koji mogu izbjeći izlaganje virusu.
Sve vakcine se čine podjednako sigurnima, bilo da se radi o mRNA cjepivu ili ne, pa se savjetuje da se žene odluče za onu vakcinu koja im je dostupna.
Još je manje informacija o tome koji bi trimestar mogao biti najbolji za vakcinisanje. Postoje neki podaci koji sugerišu da što je duži interval između infekcije koronavirusom i porođaja, to je bolje jer mama ima više vremena da postigne dobar imunološki odgovor i potencijalno pruži veću zaštitu bebi. U skladu s ovom logikom, ranije davanje vakcine protiv COVID-a omogućilo bi i majčinom tijelu više vremena za stvaranje antitijela i prenošenje zaštite na fetus.
Studija objavljena u časopisu JAMA (Journal of American Medical Association) je otkrila da je gotovo 90 posto žena zaraženih tokom trudnoće prenijelo antitijela na nerođenu djecu.
Hoće li niskorizične trudnice dobiti vakcinu može biti teška odluka. Prema onome što do sada znamo, vjeruje se da su vakcine sigurne, ali još uvijek postoji nedostatak podataka na ovu temu.
