Celijakija / glutenska enteropatija

Celijakija / glutenska enteropatija

Predispozicija za celijakiju je genetski određena, a bolest se javlja nakon nekoliko mjeseci izlaganja glutenu

Piše: dr. Evelina Čehajić, specijalista pedijatrije

Celijakija je najčešća gastroenterološka bolest, ali se o njoj premalo govori i premalo zna. Mnogi oboljelih ne znaju da su bolesni, a ako se bolest ne liječi mogu nastati ozbiljni zdravstveni problemi. O celijakiji detaljnije za časopis Roditelj piše dr. Evelina Čehajić.

Celijakija ili glutenska enteropatija je najčešća hronična gastroenterološka autoimuna bolest koja nastaje zbog nepodnošljivosti glutena. Gluten je bjelančevina pšenice, ječma, raži. U manjem broju oboljeli reaguju i na zob. Prema evropskim istraživanjima 1 od 100 Evropljana pati od ove bolesti, ali je puno manje dijagnosticiranih, jer se bolest pojavljuje u više oblika.

Predispozicija za celijakiju je genetski određena, a bolest se javlja nakon nekoliko mjeseci izlaganja glutenu. Prisustvo glutena u hrani, izaziva upalni proces na sluznici tankog crijeva, što vremenom mijenja izgled i funkciju sluznice, te posljedično može dovesti do smanjene apsorpcije hrane. Uslijed ovoga u krvi se pojavljuju antitijela koja se koriste u dijagnostici, AGA- antiglijadinska , EMA- endomizijska,  tTG- tkivna transglutaminaza. Određivanjem ovih antitijela utvrđuju se kandidati za biopsiju crijeva, koja predstavlja konačnu dijagnostičku metodu. Genetskim pretragama se mogu tražiti nosioci gena za celijakiju među krvnim srodnicima već dijagnosticiranih pacijenata.

Kod djece do 2 godine  se pojavljuje tipična klinička slika sa hroničnim proljevom, izbočenim napetim stomakom, gubitkom tjelesne mase, nenapredovanjem, bolovima u stomaku i mišićima, anemijom, razdražljivošću. Ponekad može nastupiti celijakična kriza sa vodenim proljevima, bolovima u stomaku, dehidratacijom, gubitkom minerala i proteina, te poremećajem opšteg stanja.

Kod djece starije od 2 godine i kod odraslih klinička slika je obično nejasna : bol u stomaku, opstipacija umjesto proljeva, gubitak tjelesne mase, zastoj u rastu, odgođeni pubertet, anemija, osteoporoza, rekurentne afte, hipoplazija zubne cakline, infertilitet i dr.

Kožna celijakija ili herpetiformni dermatitis je pojava simetrično raspoređenih vezikula na koljenima, laktovima i zadnjici uz svrbež. Samo 10% bolesnika sa kožnim simptomima ima gastrointestinalne simptome ali svi imaju promijenjenu sluznicu crijeva.

Bolesnici sa celijakijom mogu imati tihi oblik uz nejasne, minimalne simptome. Uz celijakiju se češće javljaju druge autoimune bolesti npr. dijabetes, bolesti štitne i nadbubrežne žlijezde, artritis, lokalizirana alopecija, autoimune bolesti jetre , IgA deficijencija i dr. Povećan je rizik od maligniteta, prvenstveno limfoma i karcinoma crijeva.

Terapija je isključivo apsolutno izbjegavanje glutena. Čak i kontaminacija hrane tragovima glutena koji se nalaze skriveni u aditivima, ili dospijevaju u hranu prilikom njene obrade djeluju štetno na oboljelog.  Dijeta bez glutena nije štetna, jer gluten nije esencijalan, odnosno aminokiseline koje sadrži mogu se nadoknaditi drugim namirnicama. Strogo pridržavanje dijete dovodi do normalizacije crijevne sluznice.

Celijakija je doživotna bolest. Može zavarati odsustvo simptoma uz promjene na sluznici crijeva.

Preporuka pedijatara je da se dojenčadi do navršenih 7 mjeseci ne daje pšenično brašno, jer se ustanovilo da ranije davanje uzrokuje pojavu teških kliničkih oblika celijakije. Dojenje djeteta predstavlja oblik zaštite od rane pojave simptoma celijakije ali ne i od atipičnih oblika koji se javljaju u kasnijoj dobi.

Gluten nije prisutan u riži , kukuruzu, soji i heljdi, te se ove žitarice mogu koriste za izradu brašna. Vrlo je važno da se ne melju u mlinu gdje i žitarice koje sadrže gluten.

Sladoled, mesne prerađevine, umaci za salate ,alkoholna pića, lijekovi  i drugi proizvodi mogu sadržati gluten. Tražite oznaku bez glutena.

U kuhinji gdje se priprema hrana za oboljelog od celijakije a istovremeno i hrana sa glutenom za ostale članove obitelji pridržavamo se sljedećeg:

  • detaljno čišćenje radnih površina prije pripreme hrane,
  • korištenje posebnih kuhinjskih krpa, pregača i spužvi radi ostataka brašna,
  • skladištenje hrane u plastične ili staklene posude daleko od brašna sa glutenom,
  • nabavka brašna bez glutena od specijaliziranih dobavljača,
  • poseban mlin za žitarice bez glutena,
  • zasebno suđe.

Ishrana bez glutena može biti ukusna i raznovrsna, omogućava normalan razvoj djeteta, prestanak simptoma bolesti, umanjuje rizik razvoja komplikacija i maligniteta. Brojne recepte možete naći na internetu.