Iako bebe plaću i stvaraju suze svakodnevno, treba obratiti pažnju šta je normlano a šta zahjeva posjetu ljekaru
Razvoj vida ne prestaje rođenjem već se nastavlja još godinama pa je važno da sam roditelji obraćaju pažnju na bebine oči i vid od najranije dobi. Iako bebe plaću i stvaraju suze, treba obratiti pažnju šta je normlano a šta zahjeva posjetu ljekaru.
Također, dr. Žiga donosi savjete za nadolazeću ljetnu sezonu te kako zaštititi bebine oći od sunca.
Dr. Nina Žiga, oftamolog
Biografija
Doktorica Nina Žiga je diplomirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 2014. godine. Doktorica Žiga je kao volonter bila aktivna u periodu od 2004-2008. u Crvenom krstu te 2014. u udruženju „Autizam u BiH“. Godine 2014. je jedan kraći period radila kao stručni medicinski saradnik za Nobel Ilac, Predstavništvo u BiH. Nakon toga počinje raditi u domu zdravlja kao porodični ljekar, dežurni ljekar u službi Hitne medicinske pomoći.
- godine završava ultrazvučnu školu „Ultrazvučna dijagnostika abdomena“, a nakon toga i „Ultrazvučnu školu u pedijatrijskoj populaciji“.
Glavne publikacije:
- Ophthalmologic course on Pedriatic and Neuro-Ophthalmology, 2017 Prag – Češka
- Ophthalmology course on Strabismus, 2017 Prag – Češka
- Course of Neuro-ophthalmology, strabismus, oculoplastics and orbital diseases, 2017 Prag – Češka
- Član Komisije za socijalnu zaštitu/skrb i inkluziju općine Maglaj – implementacija Projekta „Podrška trajnim rješenjima Revidirane strategije za provedbu Aneksa VII Dejtonsko mirovnog sporazuma“ (2015)
Suzni kanali
Svaki dan, oči Vašeg djeteta produciraju suze. Normalan put drenaže je kroz mali otvor koji se nalazi u uglovima (bliže nosu) na gornjem i donjem kapku, koji se zove puncta, te se nastavlja u tzv. nasolacrimalni duct, tj. suzni kanalić koji se potom otvara u nosnu šupljinu – iz tog razloga „slinimo kada plačemo“.
Taj isti suzni kanal je tokom intrauterinog razvoja zatvoren jednom membranom, Hasnerova valvula, koja obično puca neposredno prije ili poslije rođenja.
Oko 5 % novorođenčadi imaju simptome obstrukcije suznog kanalića jednog ili oba oka (drugi uzroci mogu biti odsustvo puncte, sužen kanalić, infekcija ili blokiranje kanalića nosnom kosti). Većina njih, oko 90% se spontano otvore tokom prve godine života.
Pojačano suzenje oka podrazumjeva da e se suze obično slijevaju niz obraze. Ponekada može i okolna koža kapaka ili obraza da bude crvenkasta. Simptomi pojačanog suzenja mogu varirati, te su ponekada više, a ponekada manje izraženi.
Šta činiti
Potrebno je redovno masiranje, 2 puta dnevno po nekoliko minuta u projekciji suznog kanala. Položite vaše indeksne prste između unutrašnjeg ugla oka i nosa te praviti polukružne poteze u smijeru prema bebi i dolje, stvarajući blagi pritisak na suznu vrećicu, kako bi se otvorila membrana koja se nalazi u donjem dijelu suznog kanalića.
Iako se obstrukcija suznog kanala u većini slučajeva spontano riješi, nažalost postoji mali broj slučajeva gdje je potrebna dalja pomoć: topikalni antibiotici, sondiranje, dilatacija, ili intubacija suznog kanala. Ponekada ni to nije dovoljno, te se pristupi operativnom zahvatu – dacryocystorhinostomy.
Zaštita dječijih očiju od sunca
Dolazi nam ljeto, samim tim više vedrog neba i sunčevih zraka, povećavajući potencijal ultravioletnog (UV) zračenja.
Iako odrasli većinom nose sunčane naočale, često se zaboravlja šta sa onim najmlađim?
Naime, djeca zbog generalno širih zjenica, te prozirnijih prirodnih leća koje se nalaze u unutrašnjosti oka apsorbiraju više sunčevih zraka, samim tim i štetnog UV zračenja. SZO procjenjuje da se do 18. godine apsorbira i do 80% ukupne doze zračenja cijelog života!
Prednji prozirni dio našeg oka (rožnica) nas štiti od UVB zračenja, no zbog veće doze može doći do oštećenja iste, šta više, i do upale rožnice (fotokeratitis). Naše prirodne leće nas štite od UVA i UVB zračenja, ali velike doze zračenja mogu dovesti do ranijeg formiranja zamućenja leće (katarakte/mrene), a u toku su studije koje pokazuju i da dovode do ranijeg ili izraženijeg razvoja promjena na očnom dnu (koje inače nastaju u kasnijoj životnoj dobi) – makularne degeneracije.
Šta učiniti da zaštitite oči svoje djece?
- Sunčane naočale treba koristiti od najranije dobi – postoje modeli za malu djecu sa trakicama za glavu. One ne trebaju biti preskupe, generalno treba tražiti oznaku UV 400 jer takve blokiraju većinu UVA i UVB zračenja. Ukoliko dijete već nosi dioptrijske naočale, u njihova stakla se može ugraditi UV zaštita.
- Stakla sa polarizacijom dodatno pružaju zaštitu od plavog svjetla i zablještenja koje je posebno izraženo na snježnim površinama.
- Male bebe koje ne mogu još uvijek nositi naočale neka borave u hladovini.
- Izbjegavati periode najveće zračenja – od 10 do 14h (UV zračenje postoji i za vrijeme oblačnih dana).
Ovo ne znači da djeca ne trebaju da budu vani na suncu! Ono je važno za kompletan psihomotorni razvoj, samo ih treba adekvatno zaštiti. I nikada dovoljno naglašeno, pravilna briga o očima Vašeg djeteta bi podrazumijevala i da ga odvedete na prvi oftalmološki pregled sa navršene 3-4 godine života.
A sada, stavite im kapicu, sunčane naočale i uživajte u igrama na otvorenom
