U novorođenčeta najčešće se na koži pojave prolazni i samoizlječivi osipi, dok su infektivne i sistemske bolesti dosta rijetke.
Piše: dr. Selma Poparić, specijalista dermatovenerolog
Dr. Selma Poparić, specijalista dermatovenerolog zaposlena je u JU Dom zdravlja Travnik, Dermatovenerološka služba. U period od 2015. do 2020. godine radila kao ljekar na specijalizaciji na u KCUS na Klinici za kožne i venerične bolesti. Učesnik je brojnih domaćih i međunarodnih naučnih skupova. Autor je brojnih stručnih radova. Član je EADV (European Academy of Dermatology and Venereology) i ISD (International Society of Dermatology).
Po rođenju, koža beba veoma je tanka, osjetljiva, sklonija sasušivanju, nedovoljno je razvijena i razlikuje se od kože odraslih. Stoga, brojne su i opravdane roditeljske dileme o njezi takve kože, a konstantno je prisutna i njihova potreba da bebi pruže sto više higijene kako bi ona bila mirisna i čista.
U toku novorođenačkog razdoblja, u vremenu od prve četiri sedmice života, na koži beba dešavaju se različite promjene koje uglavnom smatramo fiziološkim, pa tako i roditelje treba razuvjeriti da se radi o ozbiljnom i trajnom stanju. U novorođenčeta najčesće se na koži pojave prolazni i samoizlječivi osipi, dok su infektivne i sistemske bolesti dosta rijetke. Fiziološki, na koži novorođenčeta često moze biti izražen i mramorni vaskularni crtež, koji će se smanjiti ako se beba utopli. Vrlo česte, uobičajene promjene na kozi beba su i novorođenačke akne, milie i seboroični dermatitis.
Seboroični dermatitis javlja se u vidu žućkastih ljuski na crvenoj podlozi, na mjestima gdje su smještene žlijezde lojnice na čelu, između obrva, kao i u vlasištu. Crvenilo je moguće i u pregibima ruku, nogu i pelenskoj regiji. Kasnije, oko trećeg mjeseca života crvenilo seboroičnog dermatitisa može se preklopiti sa crvenilom atopijskog dermatitisa. Razlika između ove dvije česte dermatoze je što kod atopijskog dermatitisa nema ljuski, a prisutan je vrlo intenzivan svrbež kože. Seboroični dermatitis vlasišta (tjemenjača) kod beba najčešće je bezopasna i ne uzrokuje nastajanje pravog, odraslog seboroičnog dermatitisa. Ona ne izaziva svrbež i obično se spontano povlaci do četvrtog mjeseca života. Nakon što se tjemenjača izliječi upotrebom odgovarajućih šampona, pjene, prirodnih ulja (maslinovo), kao i laganim četkanjem češljom za tjemenjaču, simptomi nestanu, kosa nastavi rasti, a i zahvačena koža vlasišta u potpunosti se obnovi. Treba istaći da je praksa pokazala da je seboroični dermatitis kod beba općenito česći kod one djece koja se hrane umjetnim mlijekom i u dojenčadi sa povećanom tjelesnom težinom.
U situacijama kada se u iziritiranom području pelenske regije potakne upalni odgovor, roditelji se često jave dermatologu sa takozvanim pelenskim osipom koze (osip ograničen isključivo na područje prekriveno tkaninom pelene). Uzročnici pelenskog osipa su različiti, a Candida često doprinosi razvoju ovog stanja. U liječenju se koriste kombinovane antimikotične, antibiotske i kortikosteroidne kreme, a roditeljima se obavezno savjetuje često mijenjanje pelena i čišćenje kože upotrebom vode, a ne vlaznih maramica.
Kod dojenčadi do godinu dana, od svih dermatoloških stanja koja se mogu javiti, daleko je najčešća dijagnoza atopijskog dermatitisa. U prosjeku, svako četvrto dojenče ima atopijski dermatitis. Najbitnije za roditelje je dobro se educirati o prirodi ove bolesti, primjeni terapije i provođenju njege kože, jer atopijski dermatitis, za razliku od prethodno navedenih stanja, spada u skupinu hroničnih oboljenja kože. Atopija se nasljeđuje, može se manifestirati na koži, ali i u respiratornom sistemu (bronchitis, astma), i iako se kod velikog broja djece spontano povlači nakon prve godine života, kod nekih se može produljiti i na period djetinjstva, adolescencije, kao i kasnije u životu. Crvenilo i suhoća kože, izrazit svrbez koji remeti kvalitet sna bebe glavni su simptomi atopijskog dermatitisa i pojavljuju se najčesće između trećeg i šestog mjeseca zivota, ali mogu i ranije ili kasnije. U dojenčadi promjene su tipicno na licu, vratu, vlasištu, na pregibima ruku i nogu. Obavljanje svakodnevne higijene primjenom kupki i gelova za tuširanje koji zadržavaju vlažnost kože, nanošenje masnih neutralnih krema u više navrata dnevno osnova je liječenja beba sa atopijom.
Svakodnevna njega koze od prvog dana zivota najvažnija je karika u prevenciji različitih kožnih bolesti kod beba i male djece. Roditeljima, osobito onim koji se sa roditeljstvom susreću prvi put, svaki pa i najmanji osip na koži njihove bebe podrazumijeva visoki stepen zabrinutosti i hitnu intervenciju pedijatra i dermatologa. Međutim, treba znati da su problemi sa kožom novorođenčeta i djeteta do godinu dana česta pojava, kao i da nisu sve kožne promjene odmah potvrda teške, trajne dijagnoze. Ukoliko bilo koje stanje na koži bebe potraje izvjestan period, bez znaka poboljšanja, roditeljima se savjetuje dermatološki pregled djeteta kako bi se problem otklonio, a roditelj ispravno uputio u dalju njegu kože. Neka prvi dodiri kože vaših mališana ostanu u najmekšoj i najslađoj uspomeni!
