Branka Mrzić: Kako do uspješnog dojenje?

Jedan od njih je dobra priprema za dojenje kroz edukaciju tokom trudnoće.

Piše: Branka Mrzić, savjetnica za dojenje

Novorođenče se rađa s refleksima koji mu trebaju za sisanje, a to su prvenstveno refleks traženja dojke i refleks sisanja. Gotovo svaka žena može da doji. Međutim, u procesu uspostavljanja dojenje važna je priprema za dojenje. U nastavku ovog teksta donosimo vam upute savjetnice za dojenje Branke Mrzić.

Mnoge trudnice u toku trudnoće brinu o tome da li će moći dojiti.  Kako se još tokom trudnoće mogu pripremati za dojenje?

Gotova svaka žena može dojiti zato što je proizvodnja mlijeka prirodan, fiziološki proces koji se pokrene odmah poslije poroda. Ali, trudnice su s pravom zabrinute. Kroz ljudsku povijest žene su učile dojiti tako što su cijeli život, od ranog djetinjstva, bile okružene ženama koje su dojile. Jednom, kada je došlo vrijeme da i one podoje svoje dijete, znale su već što trebaju raditi. Samo su trebale kopirati ono što su vidjele bezbroj puta. Osim toga, imale su podršku zajednice. U našem suvremenom društvu žene postaju majku, a da nisu nikada prije imale prilike vidjeti druge žene kako doje, a podrška majkama koje žele dojiti vrlo je slaba, nedostupna i ne odgovara na njihove potrebe. Ta podrška posebno izostaje u prvim danima za vrijeme boravka u rodilištu koji su ključni za uspostavu dojenja. Osoblje u bolnici nerijetko nije dovoljno educirano, nema savjetnica za dojenje, a kad ih i ima, one ne stignu biti podrška majci jer moraju raditi svoj primarni posao kao npr. primalja ili medicinska sestra. Jednom kada dođu kući iz rodilišta često je dojenje već krenulo krivim putem jer su savjeti koje su majke dobile u rodilištu bili netočni i nisu vodili ka uspješnom dojenju. Srećom, problemi u dojenju su rješivi. Ali, da bi majke to znale, dobro je da već u trudnoći pohađaju edukacije koje će ih pripremiti na izazove dojenja. Važno je da kroz te eduakcije doznaju o procesu proizvodnje mlijeka, o tome kako pravilno postaviti dijete na dojku, kako prevenirati probleme i kako ih riješiti ako se pojave. Kao dio pripreme za dojenje bilo bi dobro da trudnice imaju priliku vježbati različite položaje u kojima mogu dojiti dijete. Možda najvažnije od svega je da kroz edukaciju nauče da su problemi u dojenju rješivi. Osim edukacije, dobro je da trudnice oko sebe ispletu mrežu podrške u kojoj će biti svi oni koje je podržavaju u njezinoj namjeri da doji. Za kraj, važno je da znaju gdje mogu potražiti podršku ako im ipak zatreba.   

Koji je prvi korak do uspješnog dojenja?

Do uspješnog dojenja više je koraka. Jedan od njih je dobra priprema za dojenje kroz eduakciju tijekom trudnoće. Sljedeći korak je izgradnja mreže podrške koja počinje već u trudnoći. To je podrška koja će u babinju biti uz majku i dijete dok se dojenje uspostavlja. Podrška mogu biti partner, prijateljica, doula, sestra, savjetnica za dojenje. U tom krugu podrške mogu biti sve osobe koje će na neki način biti saveznici majci na putu prema dojenju. Dojenje je vještina koju majka i dijete uče i dok traje taj proces učenja, obično prvih 6 do 8 tjedana, važno je da majka zna da može računati na svoj krug podrške i da je uvijek dostupan netko tko će joj uljepšati to razdoblje prilagodbe na dojenje, ali i na majčinstvo. Tranzicija žene, odnosno trudnice u majku je emocionalno izrazito snažan proces i značajno će obilježiti ostatak majčina života, a dojenje je vrlo važan dio te tranzicije. 

Koliko je važna upornost i edukacija u uspostavljanju dojenja?

Edukacija je izrazito važna jer kroz nju se buduća majka osnažuje, gradi povjerenje u svoje tijelo, u svoje i djetetove supermoći za dojenje kao što su hormoni, refleksi, anatomija i fiziologija. Znanje koje dobiju tijekom edukacija budućim majkama daje osjećaj sigurnosti i one su spremnije nositi se s izazovima kada se pojave. Osim toga, tijekom edukacije nauče da su problemi rješivi. Ponekad je zaista važno da su majke uporne jer će tako prije doći do rješenja problema na koji su naišle. Ponekad im se možda čini da su iscrpile sve mogućnosti, ali ako su uporne u svojoj namjeri da doje, tražit će novu mogućnost, novo rješenje dok ga ne nađu. Upornost je važna u mnogočemu, a može biti ključna za uspostavu dojenja. Događa se da dolazim na savjetovanje majci u njezin dom nakon što je već više puta zatražila nečiju pomoć, ali potpuno rješenje još nije postignuto. Kada majka ne bi u takvim situacijama bila uporna i tražila podršku dalje, vjerojatno bi odustala od dojenja.  

Neke bebe uporno odbijaju dojku. Kako pomoći bebama i mama  kada se to desi?

Novorođenče se rađa s refleksima koji mu trebaju za sisanje, a to su prvenstveno refleks traženja dojke i refleks sisanja. Ovi refleksi su, među ostalima, kroz povijest osigurali opstanak ljudske vrste. Odbijanje dojke nije bilo opcija jer nije bilo zamjene za majčino mlijeko. Bebe odbijaju dojku najčešće zato što signaliziraju da se pojavio problem, a problem se najčešće pojavio zbog ljudskog faktora, odnosno neke intervencije koja je dovela do problema. Ako je porod bio s puno intervencija i medikamenata, dijete je uspavano, ne sisa dovoljno. Za to vrijeme dojke se prepune i kad je dijete konačno spremno za sisanje, ne može uhvatiti dojku jer je prepunjena. Da nije bilo intervencije u porodu, dijete ne bi odbijalo dojku. Ili, na primjer, dijete dobiva dohranu u rodilištu što je prečest slučaj. Zbog toga je uspavano nakon hranjenja i ne doji, polako se smanjuje količina proizvedenog mlijeka i kad dijete konačno dođe na dojku, ljuti ga spori dotok i nedovoljna količina mlijeka zbog čega odbija dojku. Da nije bilo intervnecije u vidu dohrane na bočicu, dijete ne bi odbijalo dojku. Puno je takvih primjera. Dijete nije lijeno, tvrdoglavo ili razmaženo, ono je suradljivo i komunicira s nama da nije zadovoljno zbog nečega. Puno je razloga zbog kojih dijete može odbijati dojku: prepunjena dojka, štrajk, začepljeni kanalići, prejaki ili preslabi refleks otpuštanja mlijeka, mliječac, bolest i sl. Na nama je da otkrijemo uzrok i otklonimo ga. 

Mnoge mame, koje doje bebe, ne znaju da li je njihova beba sita. Na koji način mogu da provjere da li je beba sita?

Majke koje doje mogu biti nesigurne jer ne znaju koliko dijete pojede. Međutim, mogu vrlo jednostavno pratiti znakove djetetova napretka i po njima znati napreduje li dijete dovoljno ili ne. Znakovi napretka koji se promatraju u okviru 24 sata su broj aktivnih podoja koji nikako ne bi smio biti manji od osam, a poželjno je da je između 10 i 12. Također, jedan od znakova napretka je broj mokrenja kojih bi trebalo biti najmanje pet do šest te broj stolica kojih bi do djetetovih 6 tjedana starosti trebalo biti najmanje tri do četiri. Jedan od znakova napretka je i prirast na težini koji se promatra na tjednoj, odnosno mjesečnoj bazi. Važno je promatrati i kako se dijete ponaša između podoja, je li aktivno, zainteresirano za okolinu ili je pak jako nezadovoljno. Kada se gledaju znakovi napretka treba ih gledati kao dijelove cjeline, a ne ih promatrati odvojeno. Na primjer, dijete može imati zadovoljavajuće sve znakove napretka, osim broja stolica u 24 sata. Ako je tako, to ne mora biti problem. Međutim, ako je manji broj stolica i npr. broj aktivnih podoja je manji od osam, a uz to majka ima oštećene bradavice, onda je potrebno napraviti određene korekcije kako bi dijete iskoristilo taj zamah koji dobije u prvim mjesecima kad im je prirast na težini najveći. Tada je potrebno korigirati hvat, provjeriti položaj u kojem majka doji, povećati broj podoja, raditi kompresije da se dijete potakne na aktivno sisanje i možda preporučiti izdajanje i dohranu majčinim izdojenim mlijekom nekim alternativnim načinom hranjenja kao što je šprica, silikonska cjevčica i dr. 

U svakom slučaju, svaku majku koja strahuje da dijete nije sito, treba shvatiti ozbiljno i pružiti joj podršku koja joj treba. Dok god majka nije sigurna u to kako dijete napreduje, znači da se dojenje vjerojatno nije uspostavilo do kraja i da je još uvijek potreban oprez, a majci podrška. 

Tokom dojenje majka mora da jede raznovrsnu hranu. Koja je Vaša preporuka kada je u pitanju ishrana?

Prehrana dojilja je iznimno važna jer je dojenje vrlo dinamična aktivnost tijekom koje se troši puno kalorija. Majčino mlijeko proizvodi se od hranjivih tvari iz majčine krvi, od istih onih sastojaka koji su gradili djetetov organizam tijekom 9 mjeseci trudnoće. Kao što je trudnica pazili na svoju ishranu tijekom trudnoće, treba nastaviti paziti i dalje. Preporuke su da se jedu svježe, raznovrsne i sezonske namirnice koje se konzumiraju u više manjih obroka. Dojilje mogu jesti doslovno sve namirnice koje odgovaraju ovom opisu pa tako i grah, kupus, kelj koji se u narodu nisu preporučali. Majke koje doje trebaju unositi dovoljno nutrijenata kako bi okrijepile svoj organizam od napora kao što su porod i dojenje. Trebale bi izbjegavati kofein, tein, gazirana pića, sokove, brzu hranu, nikotin i alkohol. Također, ne bi bilo dobro da se hrane samo nemasnim pilećim juhicama i rižom jer tako neće zadovoljiti potrebe za nutrijentima i kalorijama. To neće umanjiti kvalitetu mlijeka, ali će oslabiti organizam majke koja doji.   

Do kada je najbolje da majke doje svoju djecu? Do kojeg mjeseca je minimalna granica?

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a su vrlo jasne i univerzalne za svu djecu svijeta. Dijete bi trebalo biti isključivo dojeno do 6. mjeseca života nakon čega se dojenje nastavlja uz dohranu do 2. godine djetetova života, ali i dulje ako to majka i dijete žele. Mlijeko svojim sastavom prati djetetov rast i njegove potrebe za nutrijentima tako da majčino mlijeko nije isto ako dijete ima mjesec dana ili godinu dana. Osim toga, ono je puno zaštitnih tvari koje štite dijete od bolesti i zato je važno da majka nastavi dojiti dijete dok god to njih dvoje žele. 

Za kraj koja je Vaša poruka za trudnice, ali i mame koje su se tek porodile?

Tranzicija u majčinstvo je promjena koja vas može iznenaditi jer je tektonska promjena puna emotivnog naboja, očekivanja koja imate prema sebi i koja drugi imaju od vas. Vi više niste ona ista žena koja ste bili prije trudnoće i poroda. Polako postajete nova osoba koju tek trebate upoznati, prihvatiti i prigrliti. Budite nježne prema sebi, dajte si vremena za te promjene, budite sebične u potrazi za podrškom koja vam je potrebna.  

POVEZANI ČLANCI

Zadnje objave