Anksioznost, problemi u školi, poremećaji prehrane, problemi u porodici, ponašajni problemi i vršnjačko nasilje jedni od vodećih problema.
Belma Hajdarević, psihologinja i Geštalt psihoterapeutkinja u edukaciji
Belma Hajdarević je psihologinja i Geštalt psihoterapeutkinja u edukacij. Nakon završetka osnovnih studija na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, upisuje edukaciju Geštalt psihoterapije u Geštalt centru “Um i tijelo” . Posjeduje višegodišnje iskustvo u radu sa djecom i mladima koje sam stekla volontirajući i radeći u nevladinim sektoru. Kroz dosadašnje radno iskustvo stekla je vještine i znanja u radu sa grupama djece i mladih. Trenutno je dio tima Udruženja Menssana u kojem vodi grupe podrške, individualno i grupno savjetovanje djece, adolescenata, ali i odraslih. Kako bih bila što bolji i kompetentniji stručnjak svakodnevno radi na svom formalnom i neformalnom obrazovanju. A trenutno je na master studiju iz psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, te će se njeno daljnje obrazovanje razvijati u smjeru kliničke psihologije i psihoterapije. Za sebe kaže da je proaktivna, kooperativna, empatična u radu sa klijentima, temeljita, te nastoji pružiti pozitivan doprinos pri radu. Sa Belmom smo razgovarali o pozivu psihologa
Kako ste se odlučili za poziv psihologa?
Volim reći da je psihologija pronašla mene, jer u periodu kada sam trebala odlučiti koji Fakultet upisati psihologija nije bila niti u razmatranju. Moji bližnji to mogu i potvrditi, htjela sam mnogo toga, ali ne psihologiju. I tokom perioda istraživanja iz znatiželje pogledam program psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i od tog trenutka kreće magija. Odlučujem upisati psihologiju, te tokom studija shvatim da je klinička psihologija oblast psihologije koja mene zanima. I tako se rađa moja ljubav prema psihologiji i tom zanimanju. Pa i sam S. Freud je rekao da ništa nije slučajno, pa očito moj izbor za poziv psihologa nije bio slučajan.
Koliko je zahtjevan posao psihologa?
Smatram da je svaki posao koji se radi svjesno i sa ljubavlju zahtjevan. Posao psihologa je lijep, ali nosi sa sobom određene rizike i odgovornosti. Psiholozi koji rade u zdravstvenim ustanovama ili u privatnoj praksi svakodnevno se suočavaju s različitim emocionalnim, mentalnim i psihološkim izazovima. Kako bi se što bolje nosili sa zahtjevima koje ovo zanimanje pred nas postavlja izuzetno je važno konstantno učiti i raditi na sebi, kako bi usluge koje pružamo bile što kvalitetnije. Također, ovaj posao zahtijeva empatiju, strpljenje i sposobnost komunikacije. Posao psihologa može biti emocionalno iscrpljujući, ali i izuzetno nagrađujući kada na kraju dana vi pomognete ljudima da prevladaju njihove izazove i poboljšaju svoje mentalno zdravlje.
Bavite se djecom i adolescentima. Koji su najčešći problemi sa kojima se javlja ova populacija?
Danas se djeca i adolescenti suočavaju s različitim emocionalnim i mentalnim izazovima. Rekla bih da su anksioznost, problemi u školi, poremećaji prehrane, problemi u porodici, ponašajni problemi i vršnjačko nasilje jedni od vodećih problema. U posljednje vrijeme pored navedenih problema sve se više adolescenata susreće i sa problemima identiteta i seksualnosti. Svi ovi problemi su složeni i zahtijevaju podršku psihologa, ali i podršku porodice kako bi se pomoglo djeci i adolescentima da ih prevladaju.
Da li je danas tabu posjećivati psihologa?
U odnosu na prije par godina napravili smo određeni progres kada je mentalno zdravlje u pitanju i posjeta psihologu, ali je to daleko od idealnog. I dalje postoji stigma koja stvara nelagodu onima koji traže psihološku pomoć. Važno je napomenuti da je potreba za pomoći psihologa znak snage i brige o svom mentalnom zdravlju.
Kada roditelji treba da potraže pomoć psihologa kada je u pitanju njihovo dijete?
Roditelji treba da potraže pomoć psihologa kada primijete i najmanji znak u ponašanju svog djeteta koji odstupa od uobičajenog, čak i ako pomislite da je to samo prolazna faza i da nije važno, važno je. Netko sam tko zagovara prevenciju, i puno je lakše prevenirati određena ponašanja kada se psihologu obratite na vrijeme. Da ne govorim o tome koliko je adolescentni period stresan i zahtjevan sam po sebi, i da u tom slučaju roditelji ne bi trebali čekati neki problem da se dogodi kako bi posjetili psihologa. Ako ste zabrinuti za mentalno zdravlje svog djeteta, odlazak psihologu može biti korak u pravom smjeru.
Danas su djeca sve češće žrtve nasilja kako porodičnog tako i vršnjačkog. Koliko je važna uloga psihologa u podršci djeci koja su pretrpjela nasilje?
Uloga psihologa u podršci djeci koja su pretrpjela nasilje, bilo da je riječ o porodičnom ili vršnjačkom nasilju, izuzetno je važna. Psiholozi igraju ključnu ulogu u ovakvim situacija, jer pomažu djeci koja su žrtve nasilja da prevladaju traumu, pružaju im emocionalnu podršku, te rade na očuvanju mentalnog zdravlja djeteta.
Za kraj, koja je vaša poruka roditeljima kada je u pitanju podrška djeci i adolescentima?
Dragi roditelji, djeca uče po modelu, te shodno s tim obratite pažnju na svoja ponašanja i navike, jer su to, između ostalog, ponašanja i navike koje će vaše dijete usvojiti. Nadalje, aktivno slušajte svoju djecu i potencirajte otvorene razgovore. Budite im podrška i uzor, ali i autoritet. Ako vaše dijete koristi internet i društvene medije, budite svjesni njihove online prisutnosti. I za kraj, nemojte se ustručavati potražiti pomoć kad god je to potrebno i zajedno radite na stvaranju sigurnog i poticajnog okruženja za vašu djecu.