Izreka iz naslova provlači se kroz svakodnevni govor u svakom kontekstu koji podrazumjeva disciplinovanje djece, dajući opravdanje za fizičko kažnjavanje kao metod vaspitanja. Protivnici će se obično nadovezati sa slijedećom: “Ako je tako dobra, što je onda izašla iz raja?“, navodeći da je ovakav način vaspitanja zastario, a što je još važnije, i štetan, prvenstveno zbog toga što kod djece u jednom periodu dolazi do učenja po modelu, pa i ona kasnije primjenjuju istu taktiku za rješavanje problema u vrtiću, školi…
Ko je ovdje u pravu, ostaje na nauci da razluči, i da nam eventualno da alternative i pojašnjenja.
Ustanovljeno je da su djeca koja su redovno dobijala batine (pod batinama se prvenstveno podrazumeva udarac dlanom, najčešće po zadnjici), imala značajno smanjenje sive materije mozga, koja je zaslužna za primanje i prevođenje svih informacija koje dobijamo našim čulima.
Redovno udaranje, guranje, stiskanje, zavrtanje ruku se negativno odražava ne cjelokupno mentalno zdravlje. Odrasli koji su imali ovakva iskustva u djetinjstvu imaju veću vjerovatnoću da razviju depresiju, alkoholizam i panični poremećaj.
U istraživanju iz 2017. otkriveno je da su osobe koje su dobijale batine u detinjstvu imale znatno veće sklonosti ka opijanju, konzumiranju droga, i što je najznačajnije, imale su mnogo veće vjerovatnoće da pokušaju samoubistvo od osoba koje nisu fizički kažnjavane.
Nakon svega, ono što zaista ne iznenađuje je da su ljudi koji su u djetinjstvu bili izloženi nasilju skloniji nasilnom ponašanju u odraslom dobu, bilo da je u pitanju njihovo sopstveno dijete ili partner.
Alternative batinama:
Dajte djetetu tajm – aut – ukoliko se dijete ponaša neprimereno, izolujte ga. Ovo podrazumeva izostanak komunikacije na neko vrijeme (neki eksperti preporučuju za svaku godinu života dodati 1 minut).
Dajte sebi tajm – aut – ako ste ljuti i djetetovo ponašanje vas je „izvelo iz takta“, dajte sebi par minuta da se smirite, a zatim primjenite neki vid disciplinovanja (vi se nećete osjećati kao da ste izgubili kontrolu, a dijete na ovaj način uči o zdravoj regulaciji emocija).
Kažite ne – i zaista to mislite – vikanje i raspravljanje samo doprinosi već nastalom haosu; uspostavite kontakt očima i govorite jasnim, čvrstim tonom, koristeći što manje riječi. Kasnije obavite kratak razgovor u kom ćete djetetu objasniti posljedice takvog ponašanja.
Oduzmite privilegije – ukoliko dijete baca igračke, sklonite igračku, ukoliko se ponaša neprimkereno, uskratite mu neko zadovoljstvo, poput gledanja crtića ili slatkiša nakon obroka.
Koristite pohvale – iako je nekad teško vidjeti željena ponašanja, pogotovo kod djece ranog predškolskog uzrasta, budite uporni, i čim primjetite tako nešto, momentalno pohvalite ili nagradite dijete – pohvala ima bolji efekat nego kazna!
Učite dijete novim vještinama – ako dijete ima tantrum, batine ga neće naučiti kako da kontroliše takve emocije ubuduće; učite ga kako da se smiri, riješi problem ili napravi kompromis.
Budite dosljedni! – trudite se da uvijek istrajete u svojim zahtjevima, ali imajte na umu da, ako jednom popustite, imate priliku za popravni idući put.
Izvor: mamaibeba.rs
