Autizam

Autizam je poremećaj koji se manifestira kao poremećaj govora, ponašanja i komunikacije. Tačan uzrok nastajanja autizma još nije utvrđen, a javlja se u ranom djetinjstvu i traje cijeli život.

 

Ne postoji lijek za autizam, ali ukoliko se na vrijeme otkrije i krene sa tretmanom može se djetetu omogućiti relativno normalan razvoj i reducirati neželjeno ponašanje

 

Autizam može da bude praćen poteškoćama u mentalnom razvoju različitog stepena, ali se pojavljuje i kod djece prosječne pa čak i nadprosječne inteligencije

 

Na koji način mozak radi, kakav se to unutrašnji svijet formira još uvijek je relativno nepoznato

 

piše: profesor pedagogije Harijeta Handžo

 

 

 

Autizam podrazumijeva stanje koje uključuje usporavanje razvoja mnogih osnovnih vještina poput komunikacije, socijalne interakcije i maštanja. Prvi slučaj autizma je dijagnosticiran u Sjedinjenim Američkim Državama 1942. godine, a prva osoba kojoj je dijagnosticiran autizam je Donald Gray Triplett.

 Simptomi autizma kod djece

Opis simptoma dječijeg autizma prvi je dao dr. Leo Kanner. „Roditelji kazuju kako su sami sebi dovoljni, kao u školjci zatvoreni, najsretniji kada su sami; u akciji su kada nema ljudi u blizini, potpuno nesvjesni svega oko sebe; daju utisak tihih mudraca ali nesposobnih da ostvare normalne društvene odnose; ponašaju se kao da su hipnotizirani. To nije odstupanje od ranije prisutnih normalnih društvenih odnosa kao u šizofrene djece ili odraslih, to nije povlačenje od ranije postojećih odnosa. Ovo je od početka ekstremna autistična osamljenost koja uvijek prezire, ignorira i odbacuje sve što dolazi izvana. Izravni fizički kontakti ili zvukovi su prijetnja narušavanju samoće i doživljavaju se kao nepravedno, bolno i razočaravajuće iskustvo.

Simptomi autizma se pojavljuju do treće godine života, traju cijeli život i variraju od blagih do jako izraženih. Javlja se češće kod dječaka nego kod djevojčica.

Simptomi koji su prisutni kod djeteta sa autizmom uključuju:

  • Problemi sa verbalnom komunikacijom – sa izražavanjem i razumijevanjem jezika,
  • Nesposobnost da učestvuje u komunikaciji, čak i kada ima sposobnost govora,
  • Problemi sa neverbalnom komunikacijom, kao što su gestikulacija i mimika,
  • Poteškoće sa socijalnom interakcijom,
  • Nesposobnost uspostavljanja prijateljstava,
  • Radije se igra sam,
  • Neobičan način igranja sa igračkama i drugim objektima, kao što je redanje igračaka na određen način,
  • Nedostatak imaginacije,
  • Poteškoće prilagođavanja promjenama u rutini ili porodičnom okruženju,
  • Ponavljanje pokreta tijela, kao što su: udaranje rukama, vrtanje u krug i udaranje glavom,
  • Preokupacija sa neobičnim objektima ili dijelovima objekata.

Uzroci autizma

Tačan uzrok pojave autizma je još uvijek nepoznat. Istraživanja ukazuju na nekoliko mogućih faktora uključujući genetiku, određene vrste infekcija i probleme nastale prilikom poroda. Prvi slučaj pojavljivanja autizma u Americi 1942. godine povezuje se sa upotrebom žive u injekcijama. Ipak, najčešći uzrok pojave autizma je genetski faktor.

U istraživanju koje je obuhvatilo 227 blizanačkih parova, u kojima je barem jednom blizancu dijagnosticiran autizam, utvrđeno je da u slučajevima kada  jedan identični blizanac oboli i drugi ima 88 posto izgleda za oboljenje. Isti je rizik među dvojajčanim blizancima višestruko manji – 31 posto. Dvojajčani blizanci su genetski podudarni kao i “obična” braća.

Vrste autizma

Prema vremenu nastajanja, bolje rečeno uočavanja, autizam može biti primarni i sekundarni. Primarni autizam se primjećuje tokom prvih mjeseci života. Sekundarni autizam se obično primjećuje na uzrastu od oko 2,5 godine života. Autizam može da bude praćen poteškoćama u mentalnom razvoju različitog stepena, ali se pojavljuje i kod djece prosječne pa čak i nadprosječne inteligencije. Često se javlja i alergija na hranu, posebno gluten.

Postoji više oblika autizma:

    1. Aspergerov sindrom – često se teže dijagnosticira. Ova djeca su nevješta u socijalnim interakcijama i komunikaciji. Često imaju talent za određeno područje na što se isključivo fokusiraju.
    2. Kannerov sindrom – djeca s ovim simptomom imaju emocionalno ograničenu povezanost,vole rutinu i potpuno su povučena u svoj mali svijet.
    3. Pervazivni razvojni poremećaj – veoma sličan klasičnom autizmu, razlike uočavaju jedino doktori
    4. Rett sindrom – rijedak i relativno nepoznat,češće pogađa djevojčice
    5. Dezintegrativni poremećaj – rijedak i pogađa djecu koja su se od rođenja razvijala normalno.

Ne postoji lijek za autizam, ali ukoliko se na vrijeme otkrije i krene sa tretmanom može se djetetu omogućiti relativno normalan razvoj i reducirati neželjeno ponašanje.

Kod mnoge djece simptomi se mogu smanjiti tretmanom ili kako dijete raste. Neki ljudi sa autizmom vode normalan ili skoro normalan život.

Autizam se ne može spriječiti, ali rana dijagnoza i intervencija je ključna i mogu pomoći da se maksimalno razviju sposobnosti govora i učenja.

Važno je da djeca redovno posjećuju pedijatra kako bi se autizam otkrio na što ranijem uzrastu. Što je tretman započet ranije, to će rezultati biti bolji.

Autizam je dosta teško istražiti zbog slabe komunikacije i socijalne interakcije. Na koji način mozak radi, kakav se to unutrašnji svijet formira još uvijek je relativno nepoznato2 111