Na broj novorođenčadi za državu, taj trošak nije veliki.
Intervju: mr.sci.dr Asim Spahović, specijalist ginekologije i akušerstva
Spahović Asim 23.05.1980, rođen je u Sarajevu.Osnovnu i srednju školu (II Gimnaziju) završio u Sarajevu. Medicinski fakultet završio u Sarajevu 2008. Od 2010. godine zaposlen na odjelu ginekologije i akušerstva u Općoj bolnici Abdulah Nakaš. Specijalista ginekologije i akušerstva od 2015. godine.
Mr.sci.dr. Asim Spahović je specijalista ginekologije i akušerstva zaposlen u J.U. Opća bolnica „Prim.dr. Abudlah Nakaš“ Sarajevo. Dr. Spahović sa nama je podijelio stručne savjete kada su u pitanju intimno zdravlje žena, trudnoća, ishrana trudnica, prenatalni testovi. U nastavku vam donosimo naš intervju.
Kada ste se odlučili za poziv ljekara, specijalistu ginekologije i akušerstva?
Više me je privlačio hirurški dio i urgentnost, pa je to i prevagnulo nakon stažiranja i kruženja po klinikama.
Koliko su žene posvećene svom intimnom zdravlju?
Osjetljiva tema i vrlo malo pažnje se posvećuje tome, nažalost. Ogroman broj zapuštenih slučajeva, te ogoramn broj žena koje, ne bi trebale da oboljevaju u 21 vijeku. Ne želim kritikovat, jer je to najlakše, ali kakva je naša zdravstvena politika?. Ne može se u sedmici dana ili određenom danu izaći na tv ili novine i oglasiti se i obilježiti svjetski dan ili sedmicu borbe protiv neke bolesti, a u bolnciama imate ogroman broj zapuštenih slučajeva. Tu očito, onda nešto nije kako treba. Nemamo programe na nivou države i ljude posvećene tome. Nemamo konkcije sa susjednim zemljama. Uporedite zdravstevene progame i razmišljanja, Slovenije, Hrvatske, Srbije i BiH, i zemalja na Balkanu. Nisu to zemlje koju su hiljdama kilometara od nas, već naš komšiluk. U gradaciji ćete imati odlično, bolje, jednako loše i gore. Dok struka ne počne raditi svoj posao, neopterećena stranačkim lobiranjem lošeg kadra, podobnošću i materijalnim intersecima, do tada ćemo imati rezervisna zadnja mjesta u svim statistikama zajedno sa istočnim zemljama iz susjedstva. Nije kritika, već naša realnosti; mi nemamo praćenja pacijenata ni u jednom segmentu. Šta da uporedimo? Daj Bože da me neko od ginekologa demantuje. Kad zacrtamo sebi da moramo stići Sloveniju kroz 10-15 godina (optimistično), tada će biti trun nade da se neko uhvatio ozbiljno posla.
Kada su u pitanju trudnice, da li redovno posjećuju redovne ginekologške preglede?
Broj odlazaka na preglede tokom trudnoće kod nas i u svijetu se razlikuje. Ne treba zapad kopirat u svemu, ali dobro je znati smjernice i uporediti ih. Nakon sumnje na trudnoću obaviti pregled i utrvrditi da se radi o počtenoj intrauterinoj trudnoći, tj. da je plod gdje treba da bude. Pregled izmedu 11-13, 14-te nedjelje, te ranog probira bi trebalo obaviti. Anomaly scan, (pregled od glave do pete) na kojem se pregleda morfologija ploda bi trebalo obaviti od 18-22, tj. 24-te nedelje trudnoće. Sa navrešnih 32 nedjelje trebalo bi odradit još jedan pregled, prije javljanja u bolničke ustanove, i priprema za porod. Većina trudnica je informisana više zahvaljujući međusobnim odnosima, druženjima i međusobnom komunikacijom negoli brigom države. Naše trudnice (unutar BiH) se kontrolišu znatno češće od ovoga bazičnog plana.
Kada je u pitanju prenatalna dijagnostika koliko su važni prenatalni testovi i kome ih preporučujete?
Bivšoj Jugoslavija je imala izvanrednu zdravstvenu zaštitu i ciljano se radilo na jačanju populacije i zdravlju žena. Ne vidim da se sada radi planski na tome sem što zavod za statistiiku izbaci podatke o iseljavanju i padu nataliteta. Interes države je zdrava populacija i mislim da bi svaka trudnica trebala da ima obezbjeđen prenatalni test. Ne može svaka trudnica izdvojiti po hiljadu maraka i više za pakete usluga koji se nude. Prenatalni testovi ne smiju biti povlastica bogatih. Na broj novorođenčadi za državu, taj trošak nije velik. Milionske iznose plaćamo na kamate kredita koje nismo ni počeli troštit a pare su odobrene (navodim banalan primjer iz novina od prije nekog vremena, a iznosi su milionski.) Ne želim pričati o majkama sa 4 ili 5-oro dijece koje su zadužile ovu državu, a nemaju nikakvu naknade. Ako neko kaže da imaju, neka ta osoba pokuša obebzjediti pelene i hranu sa tim dodatkom. Bijela kuga se riješava potpuno drugačije, ako želite da je riješite ili možda želite da se riješite ljudi.
Prema Vaše iskustvu koliko žene polažu pažnje ishrani tokom trudnoće i koliko su u upoznate sa značajem raznovrsne ishrane tokom trudnoće?
Ishrana prije trudnoće i stanje organizma itekako bitan faktor za tok trudnoće i zdravlje majke nakon poroda i daljnjeg životnog ciklusa. Ako uđete nepripremljeni u trudnoću ili ne oporavite organizam od prethodne ili prethodnih trudnoća, kvalitet života će bit narušen. Svaka treća trudnica (da ne napišem druga) u ambulantama pred porod je “minimum“ u početnom anemiji, te uz porod koji sam po sebi nosi gubitak krvi, te uz dodatno krvarenje će imati hroničnu anemiju koja će je pratiti i posljedično imat manju efektivnost i doprinos zajednici u cjelini. Ishrana mora biti mnogo bogatija. Ne može se imunitet podizat sa fino oslikanim sokovima koji su mješavina tikve, limuntosa, vode i umjetnih aroma, ili očekivati zdravu trudnicu kojoj se niz obraze cijede majoneze, kečapi, pudinzi i brza hrana. Mnogo se može pričati na ovu temu koja nije samo vezana za 9 mjeeci trudnoće već prati životni vijek žene. U trudnoći ne treba jesti za dvoje, niti će beba biti naprednija ili zdravija ako majka dobije 20 kilograma. Svaka trudnica koja ostvari višak kilograma u trudnoći nakon poroda osjeća posljedice toga. Dodatni napor za srce, gubitak tonusa kože, opterećenje koštanog sistema, stvaranja plakova na krvnim sudovima (koji dođu na naplatu tek kasnije), i mnogih drugih neželjenih promjena zbog neadekvatne prehrane i neodgovornosti prema sebi i porodici.
Za kraj da li imate neki savjet za trudice?
Uživajte u trudnoći i promjenama koje se dešavaju u organizmu i vašoj vezi sa plodom. Trudnoća nije bolest i ne treba biježati od normalnog i aktivnog načina života ako nema potrebe za tim. Ako planirate trudnoću, obavite pregled ginekologa u toj godini. Ako niste do sada, uradite i HPV detekciju ili tipizaciju, olakšajte sebi. Virus koji nije tema, ali se mora boriti protiv njega. I za parove koji rade na trudnoći. Vrlo je mali broj željenih i planiranih trudnoća . Začeće se može ostvarit u određenom vremenskom periodu u mjesecu i 1/5 parova uspije ostvariti željenu trudnoću. Iz tog razloga, ako unutar perioda od 6 mjeseci pa duže, ne dođe do začeća, a aktivno se radi na bebi, trebalo bi barem obaviti razgovor sa stručnim osobljem. Nemojte dopuštati da prođe po 2 ili 5 do 7 godina pa i više i tek nakon tog perioda se javljat stidljivo radi toga.