Piše: Ana Jelekovac Jurkin, magistra nutricionizma
Ana Jelekovac Jurkin je magistra nutricionizma posvećena isključivo radu s bebama i djecom. Certificirana je savjetnica za dohranu beba, a uz to ima i dodatne edukacije iz terapijskog hranjenja kako bi bolje znala pomoći bebama i djeci kojima je hranjenje otežano. Osim na temu dohrane, Ana s roditeljima radi na temama izbirljivosti i drugih izazova u hranjenju, izazova u probavi i prehrani kod osjetljivosti ili alergija na hranu.Ana je kreirala tečaj za roditelje Dohrana na dlanu. Uz to, nedavno je izašla njena knjiga Beba za stolom, koju je napisala s Editom Šimić.
Dohrana bebe predstavlja važnu fazu u njenom razvoju, u kojoj se uvodi ishrana koja nadopunjuje majčino mlijeko ili adaptirano mlijeko. Ovo je vreme kada beba počinje da istražuje nove ukuse, teksture i mirise hrane, dok se postepeno uvodi u svet čvrste hrane i razvija svoje prehrambene navike. Pravilan početak dohrane bebe je ključan za njen rast, razvoj i dobro zdravlje.
Dohrana – riječ na koju rijetko koji roditelj ostaje ravnodušan. No, pitanje je mora li taj period biti stresan ili može biti zanimljiva avantura prepuna novih vještina, iskustava i uspomena i za vašu bebu i za vas?
Dohrana je period kada beba, uz majčino ili adaptirano mlijeko, uvodi drugu tekuću ili krutu hranu koja je oblikom, teksturom i veličinom prilagođena bebinom uzrastu. Kreće s nekih 6 mjeseci bebinog života, kada beba pokaže znakove spremnosti, i traje do nekih 12 mjeseci. Nerijetko taj period roditelji dočekaju nespremni i zbunjeni, najviše zbog oprečnih i nejasnih preporuka koja dobivaju, a onda i nerealnih očekivanja, utjecaja okoline i uspoređivanja s drugima. Međutim, stručna podrška i kvalitetne informacije temeljene na znanstvenim istraživanjima i smjernicama dohranu mogu učiniti divnim iskustvom, i za bebu i za roditelje.
Avanturu dohrane prije svega shvatite kao proces učenja i istraživanja. Pokušaji i pogreške su sastavni dio ovog perioda i imajte na umu da će neke bebe odmah svladati vještinu hranjenja, dok će većina njih tek od 8. – 9. mjeseca krenuti efikasno jesti i jesti konkretne količine hrane i to je potpuno u redu. Svakako naglasak u ovom periodu nije na količini pojedene hrane nego na usvajanju vještina potrebnih za samostalno i sigurno hranjenje kasnije. Ključno u ovome svemu je podjela uloga: vaša odgovornost kao roditelja jest to što, kada i gdje se jede, ali svojoj bebi prepustite odluku hoće li i koliko će pojesti. Dopustite svojoj bebi da vodi ovu avanturu zvanu dohrana!
Tijekom dohrane naglasak treba biti i dalje na majčinom ili adaptiranom mlijeku kao glavnom nutritivnom izvoru, do prvog rođendana. S prvim rođendanom prvo mjesto preuzima hrana kao glavni izvor energije i nutrijenata, a voda kao glavni izvor tekućine. Baš zato beba može polako i postupno učiti, istraživati i upoznavati proces dohrane te usvajati potrebne vještine. Svrha dohrane je naučiti bebu samostalno i sigurno jesti, žvakati, odgrizati, uključiti bebu u zajedničke obroke i postepeno uvoditi hranu koju jede ostatak obitelji izgrađujući široku paletu okusa i interes za konzumacijom različitih vrsta namirnica.
Za vrijeme ove avanture maknite fokus s kvantitete i stavite ga na kvalitetu obroka, poticanje samostalnosti kod bebe, slušanje i poštivanje znakove koje vam beba pokazuje, raznolikost boja, okusa, mirisa, tekstura i temperatura koje nudite svojoj bebi, ponovno nuđenje odbijenih namirnica, pozitivno iskustvo hranjenja te uvođenje alergena.
Zašto je dohrana bitna?
Dohrana ima veoma bitnu ulogu na mnogo faktora u životu vaše bebe, a neki od najvažnijih su:
Utjecaj na cjeloživotno zdravlje – Djetetove prve tri godine života, uključujući period u majčinom trbuhu, a samim time i period dohrane, stvaraju temelje za cjeloživotno zdravlje tj. utječu na njegov rast i razvoj te na prevenciju razvoja brojnih kroničnih bolesti kasnije u životu.
Utjecaj na razvoj preferencija i izbirljivosti – Ogromna prednost koju valja iskoristiti u periodu dohrane je to što je u tom periodu, točnije od 6. do 9. mjeseca bebinog života, najjače izražena bebina radoznalost i otvorenost prema istraživanju i prihvaćanju novih namirnica, okusa, tekstura. Baš zato se posebno naglašava raznolikost boja, okusa, mirisa i tekstura od samog početka dohrane i uvođenje komada najkasnije do 8./9. mjeseca bebinog života. Dobro iskoristite ovaj period nudeći bebi što više namirnica različitih okusa, tekstura, mirisa i boja kako biste prevenirali kasniju pretjeranu izbirljivost.
Utjecaj na odnos prema hrani i hranjenju – Psihološki aspekt prehrane je nešto čega smo (više-manje) svi svjesni u odrasloj dobi. Moramo znati da bebe (i djeca) uče gledajući nas te da će naš vlastiti primjer koji dajemo bebi, kao i način na koji pristupamo njenom hranjenju imati znatan utjecaj na to kakav će odnos prema hrani i hranjenju beba razviti.
Utjecaj na razvoj alergija – Posebna briga roditelja, kada je u pitanju dohrana, je svakako uvođenje alergena bebi. Iako se dugo vremena smatralo kako je uvođenje alergena potrebno odgoditi nakon što beba navrši godinu dana, pa čak i duže, najnovije preporuke idu u prilog tome da nema smisla odgađati uvođenje alergena. Dapače, rano uvođenje alergena (pogotovo jaja i kikirikija) i često izlaganje alergenima (2 – 3 puta tjedno) može značajno smanjiti rizik od razvoja alergija kasnije u životu.
Podsjetnik za kraj
Ono što je važno iznova se prisjećati u ovom izazovnom periodu je da budete nježni i prema svojoj bebi i prema sebi. I njoj i vama je to novo iskustvo za koje je potrebno vrijeme i trud da bi urodilo plodom. Krenite polako i smanjite očekivanja, a izlaganje, iskustvo i praksa će učiniti svoje! Na kraju, dohrana može biti predivan period u kojem neće profitirati samo vaša beba, nego i cijela vaša obitelj. Iskoristite ovaj period kako biste i sami uveli neke nove namirnice, načine pripreme hrane, začine, ali i nove životne i prehrambene navike. Budite primjer svega onog što želite da vaša beba nauči i vjerujem da ćete biti ugodno iznenađeni rezultatom. Sretno!
