Kod žena reproduktivne dobi česte su upale nastale kao posljedica poremećaja normalne vaginalne flore, tzv. bakterijske vaginoze.
dr.Amina Obradović Balihodžić, specijalista mikrobiologije
Amina Obradović Balihodžić predstavlja istinsku inspiraciju kao mlada doktorica mikrobiologije koja istovremeno uspješno balansira uloge supruge, majke i stručnjakinje u medicini. Inspirirana majkom, koja je također medicinski stručnjak, Amina je svoju strast prema medicini pretvorila u karijeru, postajući specijalista mikrobiologije. Radi u Radnoj jedinici za mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, gdje se svakodnevno izoliraju uzročnici infekcija kod vanbolničkih pacijenata sa područja cijelog kantona. Njen životni put obilježen je predanošću poslu, porodici i istraživanju, ističući važnost mikrobiologije u očuvanju zdravlja žena, posebice kada je riječ o intimnom zdravlju. U nastavku teksta vam predstavljamo Aminu.
Kako ste odlučili krenuti putem mikrobiologije, s obzirom na medicinski background u vašoj porodici?
Još u toku studija medicine zanimale su me zarazne bolesti i njihovi uzročnici te načini njihovog širenja i spečavanja obolijevanja. Tako da sam se pronašla u mikrobiologiji, nauci koja proučava uzročnike bolesti, ali i načine njihove rezistencije na dostupnu terapiju. Na moj izbor je sigurno dijelom utjecalo i to što je moja majka epidemiolog tako da mi je ta oblast medicine bila već bliska kroz njen rad.
Kako usklađujete karijeru specijaliste mikrobiologije s ulogama supruge i majke?
Kao što sigurno može potvrditi svaka zaposlena majka, to nije baš uvijek lagano. Mislim da je najbitnija dobra organizacija. Sa suprugom usklađujem svakodnevne porodične obaveze i nastojimo da svi stignu na vrijeme završiti svoje planirane aktivnosti, ali i da imamo dovoljno kvalitetnog vremena koje provodimo zajedno s naša dva dječaka.
Koji su najveći izazove koje ste susreli u svom profesionalnom i privatnom životu i kako ste ih prevladali?
Prvo što mi pada na pamet je spremanje specijalističkog ispita s malim djetetom! Polazak u vrtić, dječije bolesti i uz uobičajene obaveze bilo je potrebno naći vrijeme i za učenje. Srećom imala sam podršku supruga i roditelja u tom periodu i na tome sam im jako zahvalna.
Kako vidite ulogu mikrobiologije u očuvanju zdravlja žena, osobito u kontekstu intimnog zdravlja?
Intimno zdravlje je važan segment sveukupnog zdravlja žena. Svakodnevno u laboratoriji vršimo mikrobiološke analize genitalnih uzoraka. Najčešća oboljenja i uzročnici su specifični zavisno od životne dobi žene. Kod žena reproduktivne dobi česte su upale nastale kao posljedica poremećaja normalne vaginalne flore, tzv. bakterijske vaginoze. Tu ubrajamo i infekcije izazvane gljivicom kandidom, koje su naročito česte u trudnoći, osoba s dijabetesom, nakon upotrebe antibiotika ili nekog drugog stanja koje dovodi do promjene normalne vaginalne flore. Upalne bolesti vagine i cerviksa mogu biti izazvane i bakterijama normalne flore probavnog trakta te različitim uzročnicima spolno-prenosivih bolesti kao što su hlamidija, genitalne mikoplazme i Trichomonas vaginalis.
Postoje li neke specifične mikrobiološke pretrage koje se rade u trudnoći?
Za trudnice se obično u trećem trimestru, između 35-37. sedmice trudnoće, po preporuci ginekologa radi skrining test na beta-hemolitički streptokok grupe B. Ova bakterija može kolonizirati anogenitalnu regiju te izazvati komplikacije u trudnoći kao i ozbiljne bolesti novorođenčeta (upala pluća, sepsa, meningitis) prolaskom kroz kolonizirani porođajni kanal. Zato je važno trudnicama s pozitivnim nalazom dati antibiotsku profilaksu, najbolje pred porod ili intrapartalno, odnosno u toku poroda.
Također se po preporuci ginekologa radi skrining pod nazivom TORCH (Toxoplasma gondii, Ostali, Rubella virus, Cytomegalovirus i Herpes simplex virus). To je test koji se radi iz krvi na početku trudnoće kako bi se kod trudnice na osnovu nalaza antitijela na navedene uzročnike otkrila eventualna infekcija koja može rezultirati oštećenjem ploda pa i pobačajem. Rano otkrivanje i liječenje TORCH infekcija od ključnog je značaja za pravilan razvoj i zdravlje ploda.
Koje su najčešće zablude ili nedoumice koje žene imaju kada je riječ o intimnom zdravlju?
Intimno zdravlje je nažalost još uvijek tabu tema među mnogim ženama u našem društvu. Potrebno je ići na redovne, sistematske ginekološke preglede, a u slučaju pojave iscjetka, svrbeža, peckanja, boli ili krvarenja mimo menstrualnog ciklusa neophodno se odmah javiti ginekologu i uraditi neophodne nalaze.
Smatram da smo mi zdravstveni radnici dužni da edukacijom pacijentica i promocijom zdravlja mijenjamo stavove i prakse vezano za intimno zdravlje.
Trenutno je aktuelna vakcinacija djevojčica i djevojaka protiv humanog papiloma virusa (HPV). Kod nekih roditelja možda još uvijek postoje nedoumice da li je to potrebno njihovom djetetu. Činjenica je da je karcinom grlića materice u porastu, a on je izazvan visokorizičnim tipovima HPV-a protiv koga štiti ova vakcina. Vakcinacijom djevojčica i djevojaka danas, moguće je spriječiti obolijevanje od ovog karcinoma u budućnosti. Ovaj vid prevencije je naučno dokazan kao učinkovit te se u svijetu ova vrsta imunizacije primjenjuje još od 2006. godine.
Koje su najnovije spoznaje iz područja mikrobiologije koje su relevantne za žensko zdravlje?
Osim konvencionalne mikrobiologije, odnosno zasijavanja kliničkih uzoraka na odgovarajuće hranjive podloge, inkubacije te identifikacije uzročnika biohemijskim metodama, danas se sve više koriste metode molekularne dijagnostike koje daju pouzdane i precizne rezultate u kraćem vremenskom roku. Jedna takva metoda, a koja je vezana za žensko zdravlje je i testiranje na prisustvo humanog papiloma virusa (HPV). Ako se u nalazu PAPA testa utvrdi postojanje promjena na ćelijama grlića materice, potrebno je uraditi ovaj test. Preporučuje se radti i skrining bez obzira na nalaz PAPA testa u dobnim grupama koje su u najvećem riziku. Međutim, nije dovoljno samo dokazati prisustvo ovog virusa jer postoji dosta tipova koji su nisko-rizični i izazivaju blaže infekcije, a karcinom grlića materice izazivaju samo visoko-rizični, tzv. onkogeni tipovi HPV-a od kojih su najpoznatiji tip 16 i tip 18. Zato se svakako preporučuje i genotipizacija HPV-a koja će odrediti o kojem se tačno tipu virusa radi.
Kako se tehnološki napredak odražava na dijagnostiku i tretmane vezane uz intimno zdravlje?
Kao što sam već navela, danas se sve više koriste metode dijagnostike koje pružaju pouzdane rezultate u kraćem vremenskom roku od konvencionalne mikrobiologije. Na tržištu postoje rješenja uglavnom bazirana na metodama molekularne dijagnostike, uključujući razne panele za otkrivanje seksualno-prenosivih oboljenja, ali koji su uglavnom i dosta skuplji. Nažalost, kod nas još uvijek nema dovoljno razvijenih programa prevencije, odnosno sistemskih skrininga vezanih za zdravlje žena. Postoje pomaci, ali ograničeni uglavnom na nivou kantona i ne provode se u dovoljnoj mjeri. Potrebno je razviti programe prevencije i kontinuirano ih provoditi jer je to ključno za očuvanje zdravlja žena.
Koji su vaši savjeti za mlade žene koje žele slijediti vaše korake u medicinskoj karijeri, uz istovremeno održavanje balansa između porodice i posla?
Sve što je vrijedno u životu zahtijeva neku vrstu odricanja. Nekada je jako izazovno balansirati više uloga, ali se na kraju isplati kada uživate u plodovima uloženog truda. Važno je stvari poredati po prioritetima, a oni se stalno mijenjaju zavisno od životnih okolnosti i nisu isti za svakoga. Moj savjet je da se ne porede s drugima, već da slijede svoj put, brzinom koja im odgovara i da se okruže osobama koje su im važne u životu.
