Dojenje stvara posebnu povezanost majke i djeteta koja ima pozitivni utjecaj na razvoj bebe.
Amela Batlak je prvostupnica opstetricije (univ.bacc.obs.), trenutno na master studiju. U svoje slobodno vrijeme ulazim u proučavanje trudnoće i promjena za vrijeme tog razdoblja, kao i samog toka poroda i života nakon poroda.
Majčino mlijeko najpotpunija je hrana za novorođenče. Dijete treba sisati kad god poželi i koliko god želi, čime će zadovoljiti ne samo glad i žeđ nego i urođenu potrebu za sisanjem. Amela Batlak prvostupnica opstetricije (univ.bacc.obs.) za naš časopis piše o dojenju i važnosti kontakta koža na kožu.
DOJENJE je prirodni proces koji započinje s rođenjem djeteta . Svako zdravo novorođenče sposobno je i programirano da puzi po trbuhu svoje majke i traži dojku . U vremenu koje je iza nas prevladavala je prednost umjetnoj prehrani , a način kako se to radi mijenjao je i sam socijalni odnos u društvu .
S vremenom se uočavaju mnogi nedostatci takve kulture prehrane na psihički razvoj i socijalizaciju djeteta, a također se spoznala neusporedivo veća vrijednost majčina mlijeka od humaniziranih mlijeka.
POČETAK LAKTACIJE
Nakon poroda, s izlaskom posteljice, naglo se snizuje razina estrogena i progesterona, čime je laktogeno djelovanje prolaktina neometano i za 2-3 dana počinje laktacija. Laktacija ili izlučivanje mlijeka posljedica je izlučivanja prolaktina, hormona prednjeg režnja hipofize. Prolaktin omogućuje stvaranje mlijeka u mliječnim žlijezdama.
Dojka potpunu anatomsku i funkcionalnu zrelost postiže tek u trudnoći. Iako su tijekom trudnoće prisutni svi hormoni potrebni za laktaciju, a mliječna žlijezda potpuno je razvijena, laktacije nema. Razlog tomu su visoke koncentracije estrogena i progesterona, koje sprječavaju učinak prolaktina na žljezdano tkivo dojke. Koncentracija prolaktina na kraju trudnoće desetak je puta viša nego prije trudnoće. Međutim, osim prolaktina, za laktaciju su potrebni i drugi hormoni, primjerice inzulin, kortizol, progesteron i estrogeni. Laktogeni učinak (onaj koji pridonosi stvaranju mlijeka) ima i humani placentarni laktogen (HPL).
SASTAV MAJČINOG MLIJEKA
Voda je sastojak kojeg u mlijeku ima najviše, stoga djetetu koje je na majčinom mlijeku nije potrebno davati dodatne tekućine. U mlijeku se nalaze minerali, vitamini. Sastav mlijeka nije stalan i mijenja se ovisno o stadijima laktacije. Na početku prvo mlijeko sadrži više vode i manje masti, a kako dijete dulje siše koncentracija masti raste. Važno je da dijete isprazni cijelu dojku i dobije masnoćom bogatije zadnje mlijeko. Količina mlijeka koju će dijete posisati ovisi o veličini želuca i dobi djeteta.
VRSTE MAJČINOG MLIJEKA
Kolostrum je tamnožučkasti gusti sekret iz dojke koji se pojavljuje na samom početku dojenja, obično 2 dana nakon poroda. Traje oko 5 dana uz postupni prijelaz u zrelo mlijeko kroz 4 tjedna, sadrži protutijela i to posebno imunoglobuline. Stvaraju se male količine kolostruma od 2-20 ml po podoju. Njegova glavna vrijednost je zaštitna jer pomaže pražnjenju crijeva novorođenčeta. Prijelazno i zrelo mlijeko je sterilno i svojim sastavom prilagođeno potrebama djeteta, djeluje preventivno na alergiju, potiče emocionalnu vezu između majke i djeteta i to je najjeftiniji način prehrane. Prijelazno mlijeko javlja se od 4-14 dana i to po 50- 100 ml na dan. U trećoj i četvrtoj sedmici nastaje zrelo mlijeko koje zadovoljava sve potrebe djeteta u prvih šest mjeseci života 800-1000 ml na dan.
POZITIVNI UČINCI NA DOJENJE ZA MAJKU I DIJETE
Pozitivni učinci dojenja na dijete su manja smrtnost djece u prvoj godini života, manja učestalost novorođenačke sepse i crijevnih infekcija, sazrijevanje funkcija probavnih organa, manje alergija, sprečavanje pothlađivanja, uspostavljanje psihosocijalnog kontakta majke i djeteta.
Za majku je pozitivno što se stvara veza majka – dijete i osjećaj majčinstva, brža inovlucija uterusa nakon porođaja, manja učestalost karcinoma dojke, vrata maternice i jajnika, postizanje razmaka između trudnoća kontracepcijskim učinkom, brže mršavljenje nakon poroda, mogućnost hranjenja djeteta na svakom mjestu bez posebnih priprema hrane i pribora za hranjenje, a to je najjednostavnije i najjeftinije.
DOJENJE KAO KONTRACEPCIJSKI UČINAK
Žene koje doje i amenoroične su imaju prirodnu kontraceptivnu zaštitu, ali pod uvjetom da se održava određeni ritam dojenja. Tako se zna da, ako žena doji najmanje šest puta dnevno, uključujući i noćno dojenje, u pravilu ne može zatrudnjeti. Amenoreja kao posljedica lučenja prolaktina može potrajati do dvije godine, ovisno o prehrani majke, intenzitetu sisanja i početku dohranjivanja djeteta.
PET RAZLOGA ZAŠTO DOJITI…
- Ženino mlijeko je sterilno, a zbog zaštitnih tvari koje posjeduje štiti od infekcija.
- Biohemijski sastav ženina mlijeka prilagođen je prirodnim potrebama novorođenčeta, kao i osobinama njegova probavnog sistema.
- Ženino mlijeko dijeluje preventivno na alergije.
- Dojenje na prsima potiče emocijonalnu vezu između majke i djeteta.
- To je najjeftiniji način prehrane.
VAŽNOST KONTAKTA KOŽA NA KOŽU
Šta je kontakt koža-na-kožu?
Pojam “kontakt koža-na-kožu” odnosi se na polaganje djeteta na vaša prsa tako da vaša koža dodiruje kožu djeteta. Bilo da žena rodi vaginalnim putem ili carskim rezom, takav kontakt poželjno je uspostaviti odmah nakon poroda.
Zašto je rani kontakt koža-na-kožu važan?
Brojna znanstvena istraživanja potvrdila su važnost prvog sata nakon rođenja. U tom period majka i dijete putem dodira stvaraju snažnu hemijsku povezanost. Osim na stvaranje emocionalne veze, rani podoj i polaganje djeteta na prsa pozitivno utječe na djetetovo, ali i majčino zdravlje. Ako majka iz medicinskih razloga nije u mogućnosti uspostaviti kontakt neposredno nakon poroda, tu ulogu može preuzeti i otac. Osim toga, očevi tako jačaju povezanost s djetetom, pružaju mu osjećaj sigurnosti, ali i podižu svoje samopouzdanje. Neke od dobrobiti kontakta koža-na-kožu za djecu su: regulacija tjelesne temperature, regulacija otkucaja srca, stabilizacija razine šećera u krvi, veća uspješnost dojenja, brže uspavljivanje, jačanje emocionalne povezanosti, manje stresa i plakanja, snažniji osjećaj sigurnosti
