Alergija na kravlje mlijeko

Postoje dva tipa alergijskih reakcija na kravlje mlijeko. Atopijski se odvija posredstvom IgE. Simptomi se mogu javiti i do nekoliko minuta od konzumacije mlijeka i dokazuje se kožnim testovima i određivanjem specifičnih IgE iz krvi. Drugi, neatopijski, se odvija posredstvom stanica, a simptomi se javljaju tokom nekoliko sati, dana ili sedmica

piše: dr. Evelina Čehajić, specijalista pedijatar

 

Kravlje mlijeko sadrži tri puta više bjelančevina od humanog mlijeka. Također je različit odnos kazeina i sirutke. U razvoju alergije ključnu ulogu imaju bjelančevine, dok kod nepodnošljivosti mlijeka, tzv. intolerancije problem je u neadekvatnom varenju mliječnog šećera laktoze

Danas postoje specijalne formule adaptiranog visokohidroliziranog mlijeka u kojem su molekule bjelančevina toliko usitnjene da ih organizam više ne prepoznaje kao takve

Alergija na kravlje mlijeko ima tendenciju nestajanja u 80% slučajeva u predškolskom uzrastu

U prevenciji alergije na kravlje mlijeko najveći značaj ima dojenje. Što se dijete kasnije susretne sa bjelančevinama kravljeg mlijeka u većoj količini, to je manja vjerovatnoća da se alergija pojavi

Alergija na kravlje mlijeko je jedna od najčešćih alergija na hranu kod dojenčadi i male djece. Prema nekim istraživanjima 2-5 % djece u dobi do 3 godine ima simptome ove alergije ili u laboratorijskim nalazima pokazuje senzibilizaciju na kravlje mlijeko bez kliničkih manifestacija.

Ovaj tip alergije masovnije se pojavljuje u 20. stoljeću sa promjenom ishrane dojenčadi, uvođenjem kravljeg mlijeka i adaptiranog kravljeg mlijeka u njihovu ishranu. Napuštanjem tradicije dojenja, promjenom stila života, zapošljavanjem majki, povećava se broj djece koja u prvih 6 mjeseci života bivaju izložena bjelančevinama kravljeg mlijeka, kao veoma potentnom alergenu. Sa ponudom različitih vrsta adaptiranog mlijeka danas je apsurdno angažirati dojilju. Za mlađe generacije braća po mlijeku predstavljaju davno zaboravljeni arhaizam, a možda bi za neku djecu upravo to bilo pravo rješenje.

Kravlje mlijeko sadrži tri puta više bjelančevina od humanog mlijeka. Također je različit odnos kazeina i sirutke. U razvoju alergije ključnu ulogu imaju bjelančevine, dok kod nepodnošljivosti mlijeka, tzv. intolerancije problem je u neadekvatnom varenju mliječnog šećera laktoze.

Bjelančevine mlijeka koje najčešće izazivaju alergijsku reakciju su kazein, zatim  betalaktoglobulin iz sirutke, te rijetko serumski goveđi albumin kojeg u malim količinama ima u mlijeku i odgovoran  je za eventualno istovremenu alergiju na goveđe meso. Testovima iz krvi je moguće razlikovati alergiju na kazein i laktoglobulin, a to ima prognostički značaj. Naime, zbog strukture molekule kazeina alergija na kazein često je cjeloživotna, dok alergija na laktoglobulin sazrijevanjem funkcije varenja digestivnog trakta obično nestaje od 3. do 5. godine života. Molekule betalaktoglobulina su tako male da iz kravljeg mlijeka koje pije majka mogu preći u vlastito mlijeko i tako senzibilizirati dojeno dijete. U grupi isključivo dojene djece ovaj tip alergije se razvija kod 0.5 % djece. Na sličan način bjelančevine jajeta, oraha, kikirikija i lješnika mogu senzibilizirati dojeno dijete i izazvati npr. simptome egzema.

Za alergijske reakcije je karakteristično da se razvijaju pri ponovljenom kontaktu sa alergenom. Naime, za  reakciju je potrebno da se organizam već upoznao sa molekulom bjelančevine.

Kako onda objasniti alergijske reakcije pri prvoj konzumaciji neke hrane?

Ponekad je dovoljna senzibilizacija preko majčinog mlijeka, a pri prvom „stvarnom“ konzumiranju kravljeg mlijeka ili neke druge namirnice javlja se reakcija. Molekule alergena su vrlo složene, a ponekad je dovoljno i djelomično podudaranje da dođe do reakcije. To objašnjava skrižene alergijske reakcije, npr. polena breze i ploda jabuke, zatim banana i lateksa  i neke koje su za laike očitije, npr. med i polen.

Simptomi alergije na kravlje mlijeko mogu se javiti neposredno po konzumaciji, za nekoliko sati, dana ili sedmica. Pojava simptoma i njihov spektar obično je vezan za tip alergijske reakcije. Na koži se mogu javiti otoci, akutna urtikarija-koprivnjača, zatim hronična urtikarija, te vrlo često. Simptomi digestivnog trakta su povraćanje, proljev, slab apetit, bljuckanje, nadimanje, grčevi, bol u stomaku, krv u stolici koja može biti i skrivena i voditi do malokrvnosti i nenapredovanja djeteta. Djeca s ovom alergijom mogu biti sklona i bronhitisima. U najtežim slučajevima, reakcija može biti opšta u smislu anafilaktičkog šoka.

Postoje dva tipa alergijskih reakcija na kravlje mlijeko. Atopijski se odvija posredstvom IgE. Simptomi se mogu javiti i do nekoliko minuta od konzumacije mlijeka. Dokazuje se kožnim testovima i određivanjem specifičnih IgE iz krvi. Drugi, neatopijski, se odvija posredstvom stanica, a simptomi se javljaju tokom nekoliko sati, dana ili sedmica. Nema laboratorijskih testova za dokazivanje ovog tipa alergije. Preostaje samo ekspozicijsko-eliminacijski test, odnosno apsolutnim isključivanjem bjelančevina kravljeg mlijeka iz ishrane. U roku od 3 dana počinju nestajati simptomi vezani za crijeva, npr. proljev i  krv u stolici, dok promjene na koži tipa egzema nestaju do 3 mjeseca. Dijeta se provodi minimalno 7 bolje 15 dana. Ukoliko do 3 mjeseca dijeta nema efekta, u smislu nestajanja simptoma, vjerovatno se ne radi o alergiji na mlijeko.

Dijeta bez mlijeka podrazumijeva apsolutno izbjegavanje svih namirnica porijeklom iz mlijeka, npr. jogurta, sireva, putera, karamela, mliječne čokolade, krem umaka, kolača, keksa, pudinga, instantnog pirea, krem supe, također nekih salama i drugih industrijskih proizvoda  koji mogu sadržavati tragove mlijeka. Ukoliko je dijete isključivo dojeno, a sumnjamo da se radi o alergiji na kravlje mlijeko, majka drži dijetu.

Često se postavlja pitanje čime hraniti takvo dijete. Danas postoje specijalne formule adaptiranog visokohidroliziranog mlijeka u kojem su molekule bjelančevina toliko usitnjene da ih organizam više ne prepoznaje kao takve. Ujedno je eliminisana i laktoza, tako da su pogodne i kod problema intolerancije. Mana ovog mlijeka je cijena i često lošiji ukus. Vrlo mali broj djece je osjetljiv čak i na ovo mlijeko, te zahtijeva ishranu formulom aminokiselina. Adaptirana mlijeka koja nose oznaku H.A. , tzv. hipoalergena mlijeka nisu namijenjena za djecu sa dokazanom alergijom na kravlje mlijeko, već za djecu koja u anamnezi imaju visoki rizik za pojavu alergije zbog alergijskih manifestacija kod roditelja ili bliskih srodnika.   Zamjena kozjim mlijekom se ne preporučuje zbog srodnosti sa kravljim, a sojino mlijeko također nije adekvatna zamjena, jer se i na njega često razvija alergija. Za djecu stariju od godinu dana izvor bjelančevina i kalcija nalazimo u drugim namirnicama, kao što su riba, naranče, smokve, grožđice, mak, bademi, susam i dr.

Intolerancija laktoze se nekad zamijeni sa alergijom na bjelančevine kravljeg mlijeka. Po konzumaciji mlijeka za 30-90 minuta javljaju se bolovi u stomaku,  proljev, nadimanje. Nema kožnih manifestacija, niti teškoća disanja, a krv u stolici nije tipična pojava. Obično manja količina mlijeka do 200 ml raspoređena u 24 sata ne izaziva veće tegobe. Osim toga, obično se dobro podnose sirevi, jogurti i puter. Problem može nastati kod konzumiranja sušenog mlijeka, sladoleda i kolača.

Alergija na kravlje mlijeko ima tendenciju nestajanja u 80% slučajeva u predškolskom uzrastu. Ako se radi o alergiji na betalaktoglobulin, nestaje u 90% do 3 godine starosti, a kod kazeina u 60% slučajeva. S obzirom da kravlje mlijeko sadrži preko 100 različitih bjelančevina, a poznata je alergijska reakcija na 30-ak, neki oblici alergije mogu ostati i trajno.

U prevenciji alergije na kravlje mlijeko najveći značaj ima dojenje. Što se dijete kasnije susretne sa bjelančevinama kravljeg mlijeka u većoj količini, to je manja vjerovatnoća da se alergija pojavi. Objašnjava se to sazrijevanjem funkcije varenja i sazrijevanjem sluznice crijeva. 15651413baby-with-bottle