Savjet liječnika za kontroliranje funkcionalne dispesije

Savjet liječnika za kontroliranje funkcionalne dispesije

Savjet liječnika za kontroliranje funkcionalne dispesije

Autor: Darija Erić Pehar, JU Dom Zdravlja, Stari grad, Mostar

Dispepsija, termin se vrlo često koristi u medicini, je simptom koji označava povremeni ili stalni bol ili nelagodu u gornjem abdomenu. Mogu biti organske ili funkcionalne, zavisno da li je detektirano organsko oboljenje, pa tako organske dispesije mogu nastati uslijed gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), ulkusa, karcinoma želuca ili pankreasa. U slučaju da nije prisutna osnovna organska bolest, kažemo da se radi o funkcionalnim dispesijama 1,2 koje su ujedno I najčešće zastupljene od svih dispesija I to 60% slučajeva. Slijede dispepsije uzrokovane peptičkim ulkusom 15-25%, refluksnim ezofagitisom 5-15%, te karcinomom želuca i jednjaka <2%.

Taj stalni ili povremeni osjećaj bola u želucu, često je praćen nadimanjem, mučninom, podrigivanjem, povraćanjem I osjećajem gorčine što značajno utiče na kvalitet života bolesnika.

Zabilješke o funckionalnim gastrointestinalnim poremećajima (FGIP), u koje spada funkcionalna dispesija, postoje već stoljećiima, ali tek u nekoliko posljednjih decenija prisutan je značajan razvoj u razumijevanju I liječenju ovog stanja, čemu je naročito doprinijelo osnivanje Rimske Fondacije. Pod okriljem Rimske Fondacije, koja okuplja stručnjake širom svijeta uspostavljen je i sustav za klasifikaciju FGIP kao I vodiči za standardizaciju ispitivanja oboljelih od ove patologije.

Najčešći tipovi funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja su funkcionalna dispesija i sindrom iritabilnog crijeva.

Prema Rome IV kriterijima, dispepsija se definira kao bilo koja kombinacija slijedeća četiri simptoma: postprandijalna nadutost, rana sitost, bol u epigastriju i osjećaj žarenja u epigastriju. Pri tome, ovi simptomi su dovoljno teški da ometaju uobičajene aktivnosti bolesnika. Javljaju se najmanje 3 dana tjedno u posljednja 3 mjeseca. Da bi se postavila dijagnoza funkcionalne dispepsije, ovi simptomi moraju biti prisutni najmanje 6 mjeseci.

Potrebno je obratiti pažnju na postojanje alarmantnih simptoma kao što su krvarenje iz gastrointestinalnog trakta, neobjašnjive anemije i deficijencije željeza, značajan gubitak tjelesne mase, palpabilne mase i drugo, i takvog bolesnika uputiti na dalju obradu. Dijagnoza funkcionalne dispepsije se može postaviti samo onda ako nema dokaza da neka od organskih, sistemskih ili metaboličkih bolesti uzrokuje simptome.

Inače, krovni izraz, funkcionalna dispepsija, obuhvata bolesnike iz sljedećih kategorija:

(1) sindrom postprandijalnog poremećaja koji se odlikuje dispeptičkim simptomima izazvanim obrokom koji upućuju na poremećaj motiliteta;

(2) sindrom epigastrične boli, koji se odnosi na epigastričnu bol ili žarenje epigastrija

(3) preklapanje prethodne dvije kategorije.

Iako funckionalni gastrointestinalni poremećaji predstavljaju čak I do 40% gastroenteroloških dijagnoza, samo oko 25% bolesnika traži medicinsku pomoć. Najviše pogađa radnoaktivnu populaciju od 20-40 godina starosti.

Tačan uzrok nastanka funkcionalne dispepsije nije poznat, ali smatra se da je može izazvati neadekvatan rad želučanih mišića, zbog čega se sadržaj želuca nedovoljno brzo transportuje u crijeva.

Rezultati liječenja bolesnika s funkcionalnom dispesijom farmakološkim agensima nisu zadovoljavajući. Primjena antagonista histamin H2 receptora kao i inhibitora protonske pumpe u kontroliranim ispitivanjima su pokazala male benefite u odnosu na placebo.  Pored slabe djelotvornosti, određeni lijekovi se povezuju s neželjenim djelovanjima.

Upravo zbog toga, korištenje biljnih pripravaka može biti rješenje za ovu simptomatologiju. Poznata je primjena đumbira u mnogim medicinskim stanjima koja zahvataju probavni trakt kao što su mučnina, abdominalni bol, dispepsija, nadutost…

Smatra se da ubrzanje pražnjenja želuca u slučaju funkcionalnih dispepsija može biti povezano sa smanjenjem gornjih intestinalnih simptoma. Više studija je sprovedeno s ciljem ispitivanja efekta đumbira na gastrični motilitet I antralne kontrakcije. Tako su Hu I saradnici su sproveli ispitivanje kod bolesnika sa funkcionalnom dispepsijom pri čemu je dokazano da je pražnjenje želuca postignuto brže kod ispitanika koji su koristili đumbir u odnosu na placebo2. Još jedna studija je također dokazala brže pražnjenje želuca ispitanika koji su primjenjivali đumbir u odnosu na placebo u populaciji zdravih dobrovoljaca.

Đumbir stimulira pražnjenje želuca i antralne kontrakcije u osoba koje pate od dispeptičnih tegoba. Doza od 1,2 grama đumbira u prahu, uzetog prije obroka, kod zdravih ljudi ubrzati će pražnjenje želuca za čak 50% 7.
Na tržištu Bosne i Hercegovine prisutan je farmaceutski oblik đumbira pod nazivom Antimetil, poznatog belgijskog proizvođača biljnih preparata Tilman. U jednom pakiranju se nalazi 30 obloženih tableta koje su su sitne i lagane za gutanje. Antimetil sadrži ekstrakt đumbira koji je 10 puta koncentriraniji od đumbira u prahu. Ovaj preparat je registriran kao dodatak prehrani, te se u apotekama može kupiti bez recepta. Odrasli I djeca starija od 12 godina mogu koristiti 2 tablete do četiri puta dnevno. S obzirom da đumbir doprinosi normalnoj funkciji probavnog sustava, njegov farmaceutski oblik, Antimetil predstavlja jedinstveno rješenje za miran želudac.

Pored navedenog, Antimetil učinkovito ublažava putnu mučninu kod odraslih i djece i pogodan je za primjenu već od treće godine života. Važno je istaći da ne izaziva sedaciju.

S obzirom da nema negativnih efekata, Antimetil se s uspjehom primjenjuje i kod mučnina trudnoći već od prvog mjeseca.

Savjete o doziranju kod djece i trudnica, kao i dodatne savjete, možete potražiti od svog liječnika ili farmaceuta

Reference:
1. Clouse RE, Mayer EA, Aziz Q, Drossman DA, Dumitrascu DL, Mönnikes H, Naliboff BD. Functional abdominal pain syndrome. Gastroenterology 2006; 130: 1492-1497
2. Hu ML et al., Effect of ginger on gastric motility and symptoms of functional dyspepsia, World J Gastroenterol 2011 January 7; 17(1): 105-110
3. Stanghellini V. Functional Dyspepsia and Irritable Bowel Syndrome: Beyond Rome IV; Dig Dis 2017;35:14–17. DOI: 10.1159/00048540
4. Stanghellini V, Chan FK, Hasler WL, Malagelada JR, Suzuki H, Tack J, Talley NJ: Gastroduodenal disorders. Gastroenterology 2016; 150: 1380–1392.
5. Holtmann G, Talley NJ. Functional dyspepsia. Current treatment recommendations. Drugs 1993; 45: 918-930 3 Talley NJ, McNeil D, Hayden A, Piper DW. Randomized, double-blind, placebo-controlled crossover trial of cimetidine and pirenzepine in nonulcer dyspepsia. Gastroenterology 1986; 91: 149-156 4
6. Moayyedi P, Delaney BC, Vakil N, Forman D, Talley NJ. The efficacy of proton pump inhibitors in nonulcer dyspepsia: a systematic review and economic analysis. Gastroenterology 2004; 127: 1329-13)
7. Wu KL, Rayner CK, Chuah SK, Changchien CS, Lu SN, Chiu YC, Chiu KW, Lee CM. Effects of ginger on gastric emptying and motility in healthy humans. Eur J Gastroeneterol Hepatol. 2008 May;20(5):43640. doi: 10.1097/MEG.0b013e3282f4b224. Dostupno na https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18403946
8. Odobrena deklaracija Antimetil, Federalno ministarstvo zdravstva, april 2015.