Postavljanje granica u odgoju: Kako pravilno komunicirati sa djetetom

Postavljanje granica u odgoju: Kako pravilno komunicirati sa djetetom

Postavljanje granica u odgoju: Kako pravilno komunicirati sa djetetom

 

Kada u vaš život uđe dijete, svaki dragocjeni trenutak želite provesti zajedno. No svakodnevica nas često odvaja i dijete povjeravamo bliskim osobama. Nena i dede, rodbina, prijatelji i dadilje ‒ svi koji pomažu u brizi i odgoju djeteta ‒ trebaju roditeljima prenijeti sve važne informacije o tome što se sve događalo u djetetovu danu u trenucima fizičke odvojenosti.

Sva djetetova prva saznanja o pravilima društvenog ponašanja dolaze iz porodice. Prisutnost malog djeteta željnog novih saznanja pomaže i odraslim članovima obitelji da preispitaju do kojih vrijednosti i pravila oni i njihova obitelj drže.

Pitanje čemu reći “Da” roditelji najprije moraju postaviti sami sebi.

Porodične granice i pravila važno je jasno i konkretno definirati i postaviti. Dobro je da ih je samo nekoliko te da su dobro objašnjeni. Neka su pravila lijepog ponašanja općeprihvaćena i stalna, primjerice: ne udarati druge, bacati stvari, zvati pogrdnim imenima, govoriti ružne riječi i slično.

Odrasli članovi porodice svojim poštovanjem pravila izravno utječu na dječju percepciju tih pravila.

Isto tako, važno je da je orijentacija pravila pozitivna pa je umjesto: “Nećeš igrati igrice jer moraš pospremiti sobu!” učinkovitije i bolje reći: “Čim pospremiš sobu, možeš igrati igrice.”

Iako je sadržaj poruke isti – njezina je konotacija drukčija.

Primjeri pravilne komunikacije prema Annette Kast-Zahn

Pozitivna formulacija Negativna formulacija
Pazi na stube. Nemoj pasti.
Hodaj po pločniku. Nemoj pobjeći na cestu.
Ostani uz mene. Nemoj bježati od mene.
Pospremi stvari u ormar. Ne ostavljaj sve uokolo razbacano.
Ostavi seku na miru. Nemoj tući seku.
Pssst! Govori tiho. Nemoj vikati.

 

Ordinacija.hr