Dojenje i dohrana beba

Dojenje i dohrana beba

Ponekad je teško odrediti da li majka ima dovoljno mlijeka, jer samo plač djeteta ne znači da je gladno.

 

Piše: Dr. Evelina Čehajić

Dojenje pretstavlja najbolji  izvor hrane za dojenče i potrebno ga je poduprijeti  svim mogućim sredstvima. Ponekad je teško odrediti da li majka ima dovoljno mlijeka, jer samo plač djeteta ne znači da je gladno. Majke često dovode u pitanje kvalitet vlastitog mlijeka zbog  promjene njegove gustine i boje koja nastaje  „ dozrijevanjem “ mlijeka. Test flašicom nakon podoja  također nije mjerodavan, jer nakon podoja i dijete koje je dovoljno nahranjeno može popiti  30- ak ml vode ili adaptiranog mlijeka. Ponekad se pristupa metodi vaganja prije i poslije dojenja, gdje razlika prestavlja popijeno mlijeko.

Ovo vaganje svakog obroka, tokom nekoliko dana može djelovati stresno na majku, a ne mora biti ni potpuno precizno tako da nije metoda za svaku situaciju. Dijete bi u 24 sata trebalo popiti oko 150 g na 1 kg težine. Broj stolica se ne može uzeti kao pokazatelj , jer dojeno dijete može imati stolicu poslije svakog dojenja ili jednu stolicu u sedam dana. Zelena stolica, koja se nekad nazivala „stolica gladi “ također nije pokazatelj, jer se ova boja stolice javlja usljed oksidacije.

Promatranje djeteta tokom nekoliko dana, praćenje općeg stanja, aktivnosti djeteta, broja pomokrenih pelena gdje je minimum 5-6 sa svijetlim urinom, prirast težine u toku nekoliko dana nam daju bolji uvid u stvarno stanje.

Tokom prva 3 mjeseca života dijete bi trebalo da dobija na težini oko 175 g sedmično, odnosno 750 g mjesečno. Prirast na težini manji od 120 g treba biti razlog da se pozabavimo problemom nenapredovanja na težini. U drugom trimestru dijete dobija manje na težini oko 150 g sedmično, odnosno 600 g mjesečno, u trećem trimestru oko 450 g mjesečno, a krajem prve godine života oko 300 g mjesečno. Ukoliko ustanovimo da dijete ne napreduje na težini potrebno je analizirati način hranjenja djeteta. Razmatramo broj podoja, dužinu trajanja podoja, tehniku dojenja, dojenje iz jedne ili obje dojke u jednom obroku, izdajanje tzv. zadnjeg masnog, kaloričnog mlijeka. Potrebno je obratiti pažnju i na eventualno bljuckanje ili povraćanje kojim se gube dragocijene kalorije. Dalje je potrebno razmotriti cjelokupnu situaciju i okruženje u kojem majka i dijete borave. Poznato je da refleks otpuštanja mlijeka stimulira sisanje djeteta, posebno u noćnim satima, podražavanje bradavica, dječiji plač, odnosno blizina djeteta, samopouzdanje, psihička stabilnost, toplina, orgazam. Refleks otpuštanja mlijeka koče strah, umor, stres, iscrpljenost, hladnoća, bol, pušenje, alkohol. Analizom ove situacije pokušavamo otkloniti otežavajuće faktore dojenja. Povećavamo broj podoja na 10-12 dnevno, odnosno dojenje svaka 2 sata. Za stimulaciju dojenja povećava se unos tečnosti do 3 litra dnevno. Na tržištu se nalaze i biljni preparati za stimulaciju laktacije npr. Fitolat koji sadži ekstrakt hmeja, komorača, piskavice i verbene.

Ukoliko ustanovimo da dijete ne napreduje na težini i da ne možemo povećati unos mlijeka dojenjem moramo izabrati način dohrane. Kod djece do 6 mjeseci dohrana je isključivo mliječna. Koristimo adaptirano mlijeko adekvatno uzrastu.

Kako i koliko dohranjivati dijete? Često se prakticira nakon dojenja dopuniti obrok sa onoliko mlijeka koliko dijete popije.

Iz iskustva preporučujem odvojiti dojenje od obroka adaptiranim mlijekom iz sljedećih razloga:

– Tehnika dojenja je drugačija od tehnike pijenja iz flašice. Kada neposredno nakon dojenja ponudite mlijeko iz flašice dijete pije brže, guta više zraka, zagrcnjuje se. Rupica na flašici treba biti što manja.
– Progutani zrak povećava problem sa meteorizmom i grčevima.
– Majčino mlijeko i kravlje mlijeko imaju različitu brzinu varenja, pomiješani u želucu također mogu pojačati nadimanje.
– Nakon dovoljnog dojenja dijete često zaspi. U slučaju dohrane morate pripremiti adaptirano mlijeko čime prekidate obrok i uspavljivanje djeteta ili trebate pomoć druge osobe.
– Ako date adaptiranio mlijeko u jednom obroku za sljedeći ima više vremena da mlijeko nadođe i da bude dovoljno za taj obrok. Intervali između obroka ne moraju biti isti.
– Ukoliko dobro isplanirate raspored hranjenja možete noću dojiti što je jednostavnije, ugodnije i stimulira produkciju mlijeka.
– Broj obroka adaptiranog mlijeka može se prilagoditi aktuelnoj potrebi djeteta.
– U periodu kada ne dojite neko drugi se može brinuti o djetetu. Tako dobijate nekoliko sati za druge aktivnosti van kuće ili za odmor.

Ukoliko se radi o djetetu starijem od 6 mjeseci treba nastaviti dojiti a dohrana može biti nemliječna u obliku voćnih, povrtno – mesnih obroka, te žitnih kašica pripremanih sa adaptiranim mlijekom . Ukoliko je količina mlijeka koje majka može ponuditi dojenjem zaista mala treba dati i 1-2 obroka adaptiranog mlijeka a dojenje se obično ostavlja ujutro i naveče.

 

 

Biografija: Rođena je 1969. g u Sarajevu. Osnovnu i srednju školu završila u Visokom. Studij na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1988.-1992.g. Diplomirala 1995. g na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Državni ispit položila u Republici Češkoj 1996.g. Specijalistički ispit iz pedijatrije u Republici Češkoj položila 2005.g.
Državni ispit u BiH položila 2006.g . Specijalistički ispit iz pedijatrije u BiH položila 2008.g.
Edukaciju iz dječije pulmologije položila u Sarajevu 2010.g. Edukaciju iz ultrazvuka položila u Sarajevu 2010.g.  Edukacija iz ultrazvuka kukova na Klinici za ortopediju i traumatologiju pod mentorstvom Prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića završila je 2011.g.
Prestižni kurs ultrazvuka kukova pod mentorstvom Prof. dr. Reinhard Graf 2011.
U toku boravka Republici Češkoj dr Evelina Čehajić radila je na Dječijem odjelu Univerzitetske bolnice (Nemocnice na Bulovce) u Pragu. Osim opšte pedijatrije odjeljenje je specijalizirano za alergologiju i astmu, te je iskustvo i obrazovanje iz ove oblasti doktorica dopunila tokom edukacije u Sarajevu.