Refleks otpuštanja mlijeka – na šta obratiti pažnju?

Refleks otpuštanja mlijeka – na šta obratiti pažnju?

Koliko puta se desilo da mlijeko “neće da krene?” Samo dio mlijeka u dojkama se skuplja u mliječnim kanalima – duktulama, koji se nalaze blizu bradavice, ali većina mlijeka se nalazi raspoređena u ostalim delovima dojke. Refleks otpuštanja mlijeka „gura“ to mlijeko u mliječne kanale da bi bilo dostupno bebi.

U toku podoja bebino sisanje stimuliše ovaj refleks. Kada beba započne podoj pokreti koje prave njena usta, jezik i vilica šalju nervni impuls hipofizi koja utiče na otpuštanje prolaktina i oksitocina. Hormon oksitocin stimuliše refleks otpuštanja mleka iz dojki. Oksitocin daje impuls mliječnim žljezdama – alveolama da se stegnu i izguraju mlijeko iz svih dijelova dojke. Mišici dalje šalju mlijeko ka duktulama koje se nalaze u pozadini bradavice iza areole (na 2-2.5cm dubine) tako da je mlijeko dostupno bebinim ustima.

Bilo koji od ovih znakova moze biti znak da refleks ispuštanja mlijeka radi kako treba:

• Stezanje materice (kontrakcije)
• Bockanje kao iglicama kroz dojku (neke žene ovo ne osećaju, a neke osećaju samo u prvim sedmicama dojenja)
• Za vrijeme podoja iz druge dojke mlijeko kaplje
• Promjena u bebinom ritmu sisanja i gutanja od brzog ritma do sporijeg ritma sisanja sa gutanjem i disanjem izmedju gutljaja
• Pojava mlijeka u uglu bebinih usana
• Osjećaj opuštanja u maminom tijelu (relaksacije)

Majke opisuju na razlicit način ovaj osjećaj, kao: peckanje, štipanje, bockanje, iglice u dojkama, pa do probadajućeg bola i grča. Dok druge majke ne osećaju ništa ili osjete tek ponekad neki od ovih simptoma. Najpouzdaniji znak da refleks radi je promjena ritma bebinog sisanja i gutanja u toku samog podoja od brzog sisanja i ponekog gutanja ka sporijem sisanju i gutanju. Ukoliko beba lijepo napreduje, svaka majka može biti sigurna da njen refleks lijepo funkcioniše bez obzira da li ga ona osjeća ili ne.

U toku jednog podoja može doći i do više aktiviranja refleksa ispuštanja mlijeka. Na taj način beba sebi osigurava dovoljno “zadnjeg” kao i “prednjeg” mlijeka. Kada je refleks ispuštanja mlijeka odložen ili ga nema? Bebe kod čijih majki ne dolazi do aktiviranja refleksa ili on kasni, sisaju aktivno nekoliko minuta a, zatim vuku mlijeko ali bezuspješno. Zbog toga su nezadovoljne. Majka će primjetiti da beba sisa ubrzano ali da ne guta. Određena količina mlijeka se nalazi u mliječnim kanalima blizu bradavice, ali bez aktiviranja refleksa ispuštanja, ostatak mlijeka će ostati u dubini dojke uprkost bebinom naporu.

U vrijeme kada mama prolazi kroz emocionalnu krizu ili stres takvo njeno stanje utiče na aktiviranje refleksa. Ukoliko majka ima na svojim bradavicama soor (gljivicna infekcija), znajući da će onog trenutka kada postavi bebu na dojku osjetiti bol, može doći do odloženog aktiviranja refleksa ispuštanja mlijeka.
Stres, pušenje, prekomjerna upotreba alkohola ili kafe kao i neki lijekovi ili narkotici koje majka uzima takođe mogu da utiču na aktiviranje refleksa.  Ukoliko su problem stres, pušenje, kafa ili alkohol pokušajte da ih smanjite na najmanju moguću mjeru ili ih ukinite u potpunosti. Kada je reč o lijekovima, najbolje je da porazgovarate sa lekarom o mogućoj zameni lijeka.

Majka koja prolazi kroz ozbiljnu emocionalnu ili psihičku krizu – kao što je smrtni slučaj u porodici ili udes (sudar) – može osjetiti da sve to utiče na njen refleks. U ovakvim situacijama ako majka nema podršku okoline da nastavi sa dojenjem ona jako lako odustaje. Ovakvo stanje sa količinom mlijeka i problemom ispuštanja mlijeka iz dojki je samo privremen problem. Mami je potrebna podrška i samopouzdanje da bi se što bolje opustila i dozvolila svom tijelu da „radi svoj posao“.

Vježbanje, odmor i relaksacija u svakom obliku, tople obloge pred podoj, masaža dojke, mirno okruženje, sve su ovo stvari koje pomažu aktiviranju refleksa ispuštanja mlijeka. Nekim majkama je najlakše da se opuste kada doje svoju bebu u ležećem položaju.

mamaibeba.rs