Pripremanje djeteta za vrtić

Pripremanje djeteta za vrtić

 

Ako je u pitanju osjetljivo dijete, stručnjaci će predložiti da još neko vrijeme ostane kod kuće. Razlog tome je mogućnost obolijevanja od različitih zaraznih bolesti.

Faktori koji mogu ugroziti zdravlje su mnogobrojni, ali preduzimanjem određenih mjera mogu se znatno smanjiti i povećati otpornost dječijeg organizma.

Vrtić, kao dječja predškolska ustanova, svoj rad u potpunosti zasniva na zadovoljavanju djetetovih potreba s ciljem poticanja i unaprjeđivanja psihofizičkog i emocionalnog razvoja.

Kako pripremiti dijete?

U samom početku važno je ne pokušavati mijenjati djetetove navike. Ne treba ga, na primjer, pod svaku cijenu, zato što kreće u vrtić, odvikavati od pelena. Ako dijete ima bočicu, dudicu ili neki njemu drag predmet ili igračku koju stalno nosi sa sobom, nema razloga da to ne ponese u vrtić. Važno je da se s djetetom razgovara i stvara pozitivno mišljenje o vrtiću, igri, igračkama koje ga tamo čekaju, kao i prijateljima koje će upoznati. Naravno, razgovor treba prilagoditi uzrastu. Odlazak u šetnju u blizinu vrtića ili dolazak u dvorište vrtića može pozitivno utjecati na cjelokupnu pripremu.

Prethodni zdravstveni pregled

Neugodniji dio za vaše dijete, ali važan za njegov boravak u kolektivu, je zdravstveni pregled. Važno je upozoriti pedijatra na moguće specifične potrebe djeteta i dogovoriti što bi bilo najbolje napraviti. To se prije svega odnosi na različite alergijske reakcije (na antibiotike, hranu, ugrize, ubode), febrilne konvulzije (što poduzeti ako se pojave), učestale infekcije i sl. Svi ti podaci su od velike važnosti jer pomažu osoblju vrtića da upozna vaše dijete te da na vrijeme, brzo i stručno reagiraju ukoliko se ukaže potreba. Potrebno je također razgovarati sa osobljem vrtića o navikama svog djeteta.

Nepoznata sredina

Ovo je period kada se dijete najčešće po prvi put odvaja od roditelja i ostaje sa nepoznatim ljudima u nepoznatoj sredini. Mi odrasli, odgajatelji i roditelji, moramo nastojati da prvi kontakti u vrtiću budu ispunjeni pažnjom, toplinom i međusobnim uvažavanjem, jer to u djeteta potiče osjećaj sigurnosti. Kako bi se što lakše, brže i bezbolnije prilagodilo na nove uslove, u početnom periodu prilagođavanja dijete bi trebalo u vrtiću boraviti kraće (do sat vremena), a kasnije, u skladu sa  njegovim reakcijama, vrijeme postepeno produživati. Kraći boravak u grupi, boravak roditelja u grupi i zajednička igra i druženje imaju za cilj što uspješnije prilagođavanje

Opremanje djeteta

Za boravak u jaslicama/vrtiću trebalo bi odabrati dovoljno veliku i prostranu odjeću, od prirodnih materijala (flanel, pamuk). Važno je da odjeće ima dovoljno zbog potrebe češćeg presvlačenja tokom odvikavanja od pelena ili igre. Dijete se u toj odjeći treba osjećati ugodno i slobodno. Odjeću s raznim zatvaračima, dugmadima ili vezicama, uske majice i pantalone treba ostaviti za neku drugu priliku, a za vrtić odabrati onu koju će dijete moći lako skinuti i obući (važno za izlazak u šetnju, korištenje toaleta, poslijepodnevnog odmora). Dijete treba oblačiti prema realnoj temperaturi i vremenskim uslovima, a ne prema kalendaru. Slojevito odijevanje (nekoliko tanjih majica umjesto jedne debele) također je poželjno, jer tako omogućujemo djetetu da skine suvišnu ili dodatnu odjeću.
Posebnu pažnju treba posvetiti obući. U neprilagođenoj obući djetetovo stopalo izloženo je nepotrebnim opterećenjima, koja kasnije mogu dovesti do nepoželjnih posljedica (npr. deformacije stopala). Obuću treba prilagoditi rastu noge tako da istodobno bude praktična za izuvanje i obuvanje (papuče i tenisice na čičak ili zatvarač). Prihvaćanjem tih nekoliko savjeta roditelj će pomoći svom djetetu u svladavanju određenih zahtjeva koji će se pred njega postaviti, ali i učiniti prvi korak u sprječavanju nepoželjnih situacija i bolesti.

Programske zadaće vrtića

Osnovna zadaća svih odgojno-obrazovnih radnika vrtića je njega, zaštita i odgojno-obrazovni proces prilagođen potrebama djece, s uvažavanjem njegovih individualnih i posebnih potreba.

Njega i briga za tjelesni rast i razvoj

Predškolska ustanova posebnu pažnju posvećuje zdravstvenoj zaštiti djece. Kroz odgovarajuće sadržaje iz zdravstvenog odgoja, već u najranijoj dobi nastoji se utjecati na razvijanje pozitivnih stavova prema zdravlju, prehrani, higijeni i svim faktorima koji posredno ili neposredno mogu utjecati na djetetov tjelesni razvoj. Praćenjem razvoja djece i primjenom dostupnih preventivnih mjera (kontrola cijepljenja, antropološka mjerenja, praćenje pobola i dr.) mogu se na vrijeme uočiti određeni poremećaji te već u vrtiću učiniti prvi koraci u njihovu saniranju. Velika pažnja posvećuje se i odabiru namirnica te pripremi i energetskoj vrijednosti obroka. Primjerenim sadržajima vezanim uz prehranu nastoje se razvijati pozitivne navike u djece. Tu je posebno važna saradnja s roditeljima, jer o njihovu stavu i razmišljanju uveliko ovisi uspješnost djelovanja.

Odgojno-obrazovni rad

Odgojno-obrazovni rad provodi se u skladu s programskim usmjerenjem odgoja i obrazovanja predškolske djece. Sve aktivnosti i sadržaji prilagođavaju se djetetovim potrebama i razvojnim mogućnostima, tj. pedagoško-metodički su osmišljeni. To je bez sumnje veoma zahtjevna i odgovorna zadaća vrtića te se kontinuirano unaprjeđuje i usavršava.
Od posebne je važnosti stalna saradnja s roditeljima, koja se provodi na nekoliko načina: roditeljski sastanci o određenom specifičnom problemu ili potrebi (plenarni roditeljski sastanci za roditelje novoprimljene djece, za roditelje djece koja kreću u školu, za roditelje djece koja idu na ljetovanje ili zimovanje), zatim roditeljski sastanci koje planiraju i provode odgojno-zdravstveni djelatnici po odgojnim skupinama, individualne konsultacije odgojno-zdravstvenih radnika i roditelja, informacije i poruke preko kutića za roditelje, ankete i sl.